- 291. dan rata u Ukrajini
- Eksplozije na Krimu i u sjedištu ruske crnomorske flote
- Ukrajinci napadaju okupirani Melitopolj
TIJEK DOGAĐAJA:
Gajdaj kaže da su ukrajinske snage pogodile hotel u kojem je bila skupina Wagner
22.37 Visoki dužnosnik u istočnoj Ukrajini rekao je u nedjelju da su ukrajinske snage napale hotel u kojem su bili smješteni članovi ruske privatne vojne skupine Wagner, ubivši mnoge od njih.
Ovu informaciju iznesenu u intervjuu Serhija Gajdaja, guvernera regije Luhansk pod ruskom okupacijom, Reuters nije mogao provjeriti.
Gajdaj je rekao u intervjuu za ukrajinsku televiziju da su snage u subotu izvele napad na hotel u gradu Kadiivka, zapadno od glavnog središta regije Luhanska. Na fotografijama objavljenim na Telegramu vidi se ruševina zgrade.
Rusko ministarstvo nedostupno za komentar
On je ustvrdio da se "tamo nalazio Wagnerov stožer". "Veliki broj onih koji su bili tamo je poginuo."
Rusko ministarstvo obrane nije bilo odmah dostupno za komentar.
Gajdaj nije iznio broj žrtava, ali je rekao da su oni koji su preživjeli bili suočeni s neadekvatnom medicinskom skrbi.
"Siguran sam da će najmanje 50 posto onih koji su uspjeli preživjeti umrijeti prije nego što dobiju medicinsku pomoć", rekao je. "To je zato što su čak i u našoj regiji Luhanska ukrali opremu."
Neki ukrajinski mediji citirali su lokalne dužnosnike koji su rekli da je hotel zatvoren već neko vrijeme.
Wagner je paravojna skupina koja ima bliske veze s Kremljom. Poznato je da se njezine snage bore u dijelovima Ukrajine, a također su raspoređene u nizu afričkih zemalja.
Ukrajina je u nedjelju preuzela odgovornost za niz raketnih napada tijekom vikenda na zapovjedne točke i skladišta na teritoriju pod ruskom okupacijom. Međutim, ruske snage su također pokrenule niz napada u nedjelju.
21:07 Američki stručnjak Rob Lee objavio je snimku na kojoj se vidi kao Ukrajinci uništavaju rusku mašineriju.
Telefonski razgovor Macrona i Zelenskija uoči konferencije potpore Ukrajini
17:31 Emmanuel Macron u nedjelju je telefonom razgovarao s Volodimirom Zelenskim kako bi se pripremio za novu konferenciju potpore Ukrajini koja će se održati u utorak u Parizu, objavili su iz ureda dvojice predsjednika.
"S predsjednikom Zelenskim smo pripremili konferencije čiji će domaćin u utorak biti Francuska. Na prvoj međunarodnoj konferenciji razgovarat će se o načinima koji će omogućiti da Ukrajinci prebrode zimu, a u drugoj će sudjelovati predstavnici francuskih tvrtki koje su uključene u obnovu zemlje", tvitao je francuski predsjednik.
"Uskladili smo stajališta uoči virtualnog samita članica G7 i konferencije potpore u Parizu. Razgovarali smo o provedbi našeg plana u deset točaka za mir, za suradnju na području obrane i za energetsku stabilnost", tvitao je ukrajinski predsjednik.
Zelenski će u utorak u konferenciji o obnovi Ukrajine sudjelovati putem video-linka, ali će joj ukrajinski premijer fizički prisustvovati u Parizu.
Prema Elizejskoj palači u radu konferencije sudjelovat će "šefovi država, šefovi vlada i ministri" iz 47 zemalja, kao i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.
Konferencija se održava pošto je Emmanuel Macron početkom prosinca istaknuo da bi Rusiji trebalo dati "jamstva" da će se, nakon završetka rata u Ukrajini, uspjeti pronaći ravnoteža.
Neki ukrajinski te dužnosnici iz istočne Europe na to su ljutito reagirali, a neki su se i otvoreno usprotivili toj izjavi, no Elizejska palača je isključila postojanje bilo kakvih bilateralnih napetosti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je rekao da će na kraju trebati donijeti sporazum kako bi se okončao sukob u Ukrajini, ali i izrazio sumnju u to može li Moskva vjerovati drugoj strani.
Zelenskij je Putinu sredinom studenoga ponudio mirovni plan u 10 točaka, od teritorijalnog integriteta do sudbine zatvorenika, uključujući i sigurnost kada je riječ o namirnicama i hrani.
Macron je početkom prosinca najavio skori razgovor s Vladimirom Putinom, osobito o sigurnosnim pitanjima koja se odnose na korištenje "nuklearne energije" za civilne svrhe u Ukrajini.
Luka Odesa izvan funkcije nakon ruskih napada na energetska postrojenja
15:15 - Ukrajinska luka Odesa nije u funkciji u nedjelju nakon niza ruskih napada dronom na energetski sustav, rekao je ministar poljoprivrede Nikola Solski, ali ne očekuje prekide u izvozu žitarica. Promet se i dalje odvija preko druge dvije luke – Čornomorsk i Pivdenji – koje također imaju dopuštenje za izvoz žitarica iz Ukrajine prema rusko-ukrajinskom sporazumu, rekao je. “Čornomorsk sada radi s 80 posto kapaciteta”, rekao je Solski.
Više od 1.5 milijuna ljudi u južnom ukrajinskom gradu Odesi ostalo je bez struje nakon ruskih napada bespilotnim letjelicama na infrastrukturu za proizvodnju električne energije, rekao je predsjednik Volodimir Zelenskij u video obraćanju u subotu.
Luka Odesa sada je izvan funkcije jer generatori još nisu ukopčani, a izvoz žitarica nastavlja se preko drugih dviju luka, rekao je Solski. “Problemi postoje, no nijedan od izvoznika ne spominje prekid isporuka. Luke se koriste alternativnim izvorima energije”.
Moskva od listopada gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i bespilotnim letjelicama, a Kijev je u petak priznao da je svaka termoelektrana i hidroelektrana u zemlji oštećena.
Pokrajinske vlasti Odese rekle su da će struja za kućanstva biti ponovno uspostavljena “idućih dana”, no cjelovita obnova mreža potrajat će i do dva ili tri mjeseca.
Ukrajina je jedna od najvećih svjetskih izvoznica kukuruza i pšenice, ali njezin izvoz je u velikom padu zbog ruske agresije.
Nakon gotovo šestmjesečne blokade izazvane ruskom invazijom, krajem srpnja omogućen je izvoz žitarica iz triju luka na Crnom moru u području Odese prema dogovoru Moskve i Kijeva postignuttom uz posredništvo Turske i Ujedinjenih naroda. Kijev je zasebno pokušao dogovoriti proširenje sporazuma na druge luke, za sada bezuspješno. Tri luke uključene u sporazum o izvozu žitarica – Odesa, Čornomorsk i Pivdenji – zajedno imaju kapacitet za otpremu do tri milijuna tona žita na mjesec. Ukrajina je nastojala uključiti i luke u južnoj regiji Mikolajiv, preko kojih je do ruske agresije otpremano 35 posto ukrajinskog izvoza žita. Mikolajiv je drugi najveći terminal za izvoz žita prema podacima iz 2021. godine, pa bi uključenje te luke omogućilo daleko veći izvoz žitarica i uljarica. Izvoz žitarica iz Ukrajine u prvih osam dana u prosincu pao je na 1,09 milijuna tona, što je 47,6 posto manje u odnosu na razdoblje godinu dana prije rata, prema podacima ministarstva poljoprivede.
Peskov: Europa je svoju ovisnost o ruskom plinu trampila za američki LNG
15:10 - Europa je svoju ovisnost o ruskom plinu jednostavno zamijenila za ovisnost o ukapljenom prirodnom plinu (LNG) iz Sjedinjenih Država i dok ona gubi milijarde, SAD ih zarađuje, rekao je u nedjelju glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Zemlje članice Europske unije održale su u subotu hitan sastanak u pokušaju da dogovore gornju granicu cijene plina za sastanak ministara energetike u utorak, no čini se da se još razilaze. Europska težnja da se otarasi ovisnosti o ruskom plinu “apsurdna” je i “suluda”, smatra Peskov kako prenosi novinska agencija RIA. “Svoju ovisnost su samo zamijenili prelazeći s ruskog plina na američki prirodni ukapljeni plin”, citira RIA izjavu glasnogovornika Kremlja za državnu televiziju. U stvari, ovisnost se nastavlja, samo s “manje reciprociteta”, ocijenio je Peskov. “I sada Europljani gube milijarde eura svaki dan, a Washington te milijarde zarađuje u dolarima”, zaključio je.
Erdogan i Putin razgovaali o zajedničkim energetskim projektima
15:00 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pozvao je na sigurnosni koridor od 30 kilometara na turskoj granici sa Sirijom u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, priopćio je u nedjelju Erdoganov ured.
Govoreći o kurdskim militantima koje Ankara smatra teroristima, Erdoğan je ponovio "važnost i hitnost" stvaranja koridora u sjevernoj Siriji u skladu sa sporazumom između Turske i Rusije iz 2019., prenosi Associated Press. Poziv je uslijedio tri tjedna nakon što je Turska pokrenula zračne i topničke napade u Siriji i Iraku kao odgovor na bombaški napad u Istanbulu 13. studenoga u kojem je poginulo šest osoba, a deseci su ranjeni. Turska vlada je za bombaški napad okrivila Kurdistansku radničku stranku (PKK) i njenu sirijsku podružnicu Jedinice narodne zaštite (YPG). Obje skupine su negirale umiješanost u napad.
Putin i Erdogan razgovarali su o zajedničkim energetskim projektima dviju zemalja, posebno u sektoru plina, priopćile su ruske novinske agencije iz Kremlja. Dvojica čelnika razmijenila su mišljenja o stvaranju regionalnog plinskog čvorišta u Turskoj, dodaje se. Tursko predsjedništvo je u nedjelju izjavilo: "Predsjednik Erdoğan izrazio je iskrenu želju za što bržim prekidom rusko-ukrajinskog rata.”
U razgovoru su Erdoğan i Putin razgovarali i o opskrbi žitom. Erdoğanov ured rekao je da bi Ankara i Moskva mogle započeti rad na izvozu drugih prehrambenih proizvoda i robe kroz crnomorski žitni koridor.
Rusija je pozvala Ujedinjene narode da pritisnu Zapad da ukine neke sankcije kako bi se osiguralo da Moskva može slobodno izvoziti svoja gnojiva i poljoprivredne proizvode - dio crnomorskog sporazuma o žitu za koji Moskva kaže da nije proveden.
Kremlj je u priopćenju rekao: "Posao je složenog karaktera, koji zahtijeva uklanjanje prepreka za relevantne isporuke iz Rusije kako bi se zadovoljile potrebe zemalja koje su najpotrebitije.”
Kremlj je rekao da su njih dvojica također razgovarali o inicijativi za stvaranje baze u Turskoj za izvoz ruskog prirodnog plina: "Istaknuta je posebna važnost zajedničkih energetskih projekata, prvenstveno u plinskom gospodarstvu.”
Šef Gazproma Alexei Miller prošloga je tjedna razgovarao s Erdoğanom u Istanbulu.
Rusi potvrdili ukrajinski napad na Melitopolj
12:30 - Ukrajina je u subotu navečer napala južni grad Melitopolj koji je okupirla Rusija, rekli su lokalne vlasti postavljene u Kremlju i ukrajinski dužnosnici. Strateški smješten grad, koji je prije rata imao nešto više od 150.000 stanovnika, nalazi se u južnoj regiji Zaporižija za koju Moskva tvrdi da ju je anektirala. Ruski dužnosnici i ukrajinske vlasti objavili su proturječna izvješća o meti napada i žrtvama, a AFP nije mogao odmah provjeriti informacije.
Jevgenj Balicki, šef regije Zaporižija postavljen od strane Rusije, rekao je da su ukrajinske trupe koristeći dugometne raketne bacače HIMARS koje su isporučile SAD, napale Melitopolj u subotu oko 21:00 sat. Tvrdio je da je napad uništio "rekreacijski centar" na periferiji Melitopolja, ubio dvije osobe i ozlijedio još 10. Mjesto je pogođeno kada su ljudi večerali, dodao je.
Balitski je rekao da su oborene dvije rakete, dok su druge četiri pogodile cilj. Drugi regionalni dužnosnik postavljen u Moskvi, Vladimir Rogov, objavio je sliku velikog požara koji pustoši "rekreacijski centar". Ivan Fedorov, prognani gradonačelnik Melitopolja, rekao je sa svoje strane da su ukrajinske snage napale ruske trupe u Melitopolju i da su deseci "opadača" ubijeni. Iz ukrajinskih oružanih snaga nije bilo trenutačnih komentara.
HIMARS je igrao ključnu ulogu u protuofenzivama protiv moskovskih trupa na istoku i jugu Ukrajine. Ruske snage zauzele su Melitopolj na početku ofenzive koja je započela 24. veljače.
Kremlj: Rusi napali Ukrajinu zbog ignoriranja sporazuma iz Minska
13:40 - Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu jer se ignorirala njezina zabrinutost oko sporazuma iz Minska, prenijele su ruske novinske agencije riječi glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova.
Sporazumi iz Minska bili su dogovori o prekidu vatre i ustavnoj reformi između Kijeva i separatističkih snaga koje podržava Rusija. U sporazumima su 2014. i 2015. posredovale Rusija, Francuska i Njemačka. Ruski predsjednik Vladimir Putin žalio se zbog neuspjeha u provedbi sporazuma na početku invazije na Ukrajinu u veljači ove godine.
I Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za kršenje sporazuma iz Minska. Na pitanje novinara shvaća li Rusija da je "prevarena" oko sporazuma iz Minska, glasnogovornik Dmitrj Peskov je rekao: "S vremenom je, naravno, postalo očito. I opet, predsjednik Putin i drugi naši predstavnici stalno su to ponavljali", citirala je Peskova novinska agencija TASS. “Ali to je sve ostalo ignorirano od ostalih sudionika pregovaračkog procesa. Sve je to upravo prethodnica specijalne vojne operacije."
Putina su u petak pitali o primjedbama bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je u intervjuu objavljenom u srijedu za časopis Zeit rekla da je sporazum iz 2014. bio "pokušaj dati Ukrajini vremena" - što je i postala sposobnija braniti se. Ruski mediji i političari brzo su ovo protumačili kao izdaju od strane gospođe Merkel.
Mirovni pregovori ne mogu biti krinka za rusko ponovno naoružavanje, kaže ministar vanjskih poslova
13:00 - Bilo kakvi mirovni pregovori u Ukrajini ne mogu biti krinka za ponovno naoružavanje, rekao je britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly za Sky News. Dodao je da nije vidio nikakve znakove da će Moskva ući u pregovore u dobroj vjeri.
Cleverly je rekao da, dok Britanija želi vidjeti mirovne pregovore "prije nego kasnije", Ukrajina bi trebala postaviti parametre za sve pregovore koji se održe. "Svaki pregovori moraju biti stvarni, moraju biti značajni, ne mogu biti samo krinka za rusko ponovno naoružavanje i daljnje novačenje vojnika", rekao je Cleverly za Sky News.
“S ruske strane zapravo ne vidim ništa što bi mi ulilo povjerenje da Vladimir Putin ulazi u ove razgovore u dobroj vjeri. Šira retorika još uvijek je vrlo sukobljavajuća", dodao je.
Ovi komentari dolaze nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da će Moskva vjerojatno morati postići sporazume o Ukrajini u budućnosti.
Britanski ministar: Mirovni pregovori ne smiju biti paravan za rusko naoružavanje
11:10 - Bilo kakvi mirovni pregovori u Ukrajini ne smiju biti paravan za rusko ponovno naoružavanje, rekao je britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly u nedjelju, dodavši da nije vidio naznake da će Moskva ući u pregovore u dobroj vjeri.
Cleverly je ponovio da bi Ukrajina trebala postavljati uvjete za eventualne mirovne pregovore iako bi Britanija htjela da se oni ostvare "radije ranije nego kasnije".
"Bilo kakvi pregovori moraju biti stvarni, moraju biti značajni, ne mogu biti samo smokvin list za rusko ponovno naoružavanje i daljnje novačenje vojnika", rekao je Cleverly za Sky News.
"Ne vidim ništa što dolazi s ruske strane što bi me uvjerilo da [ruski predsjednik] Vladimir Putin ulazi u te pregovore u dobroj vjeri. Šira retorika je i dalje veoma ratoborna", dodao je Cleverly.
Rusija povećava proizvodnju 'najmoćnijeg sredstva za uništenje'
10:45 - Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da zemlja pojačava proizvodnju oružja nove generacije kako bi se zaštitila od neprijatelja u Europi, Sjedinjenim Državama i Australiji, prenosi Reuters.
Medvedev je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram rekao: "Povećavamo proizvodnju najmoćnijih sredstava za uništavanje. Uključujući i one temeljene na novim načelima."
Koristeći izraz za opisivanje teritorija današnje Ukrajine koji su bili dio Ruskog Carstva pod carem, dodao je: "Naš se neprijatelj ukopao ne samo u Kijevskoj pokrajini naše rodne Malorusije. To je u Europi, Sjevernoj Americi, Japanu, Australiji, Novom Zelandu i čitavom nizu drugih mjesta koja su se zaklela na vjernost nacistima.”
Medvedev, koji je zamjenik čelnika ruskog Vijeća sigurnosti, nije iznio detalje o oružju.
Nema planova za zaustavljanje isporuka žita nakon napada u Odesi
9:15 - Trgovci ne planiraju obustaviti isporuke žitarica iz ukrajinske crnomorske luke Odesa zbog najnovijeg ruskog napada na energetski sustav regije, rekao je u nedjelju ministarstvo poljoprivrede.
"Postoje problemi, ali nitko od trgovaca ne govori o bilo kakvoj obustavi isporuka. Luke koriste alternativne izvore energije", poručili su iz ministarstva.
Rusi planiraju Europi isporučiti plin preko Ukrajine
9:25 - Reuters izvještava da je ruski Gazprom rekao da planira isporučiti 42,6 milijuna kubičnih metara plina u Europu preko Ukrajine u nedjelju, što je količina koja je uvelike u skladu s posljednjim danima.
Rusija u proračunu izdvaja više za obranu
9:20 - Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva kaže da će ruski savezni nacrt proračuna, koji je potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin 2022., u kojem se navodi da će više od 9 trilijuna rubalja (143 milijarde američkih dolara) biti alocirano za "obranu, sigurnost i provedbu zakona" u 2023. vjerojatno biti “više nego optimističan".
Ministarstvo obrane dodaje da je ovaj iznos "značajno" povećanje u usporedbi s prethodnim godinama i da će predstavljati "više od 30 posto cjelokupnog proračuna Rusije".
Kao posljedica toga, drugi dijelovi ruskog proračuna bit će pod "sve većim pritiskom" da podrže rat, kaže Ministarstvo obrane.
SAD zabranio ruskim diplomatima pristup sovjetskim grobovima u bazi na Aljasci
9:10 - Američki dužnosnici zabranili su ruskim diplomatima da posjete grobove sovjetskih vojnika na groblju u vojnoj bazi na Aljasci, objavila je u nedjelju ruska državna agencija TASS. Rusko veleposlanstvo u Washingtonu objavilo je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram kasno u subotu da je skupina ruskih diplomata posjetila Anchorage u petak i subotu.
"Nažalost, lokalne američke vlasti bez objašnjenja nisu dopustile diplomatima veleposlanstva da posjete nacionalno groblje Fort Richardson i kleknu pred grobovima sovjetskih pilota i mornara koji su poginuli na Aljasci 1942.-1945.", citirao je TASS rusku diplomatkinju Nadeždu Šumovu. "Pokušaji da se putem State Departmenta dobije pristup bili su neuspješni, diplomatska nota (ruskog) veleposlanstva u tom smislu je ignorirana."
State Department nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Za pristup groblju u bazi američke vojske Fort Richardson potrebna je dozvola, navodi se na web stranici groblja. Ruski diplomati posjećivali su groblje u prošlosti, objavilo je veleposlanstvo na Twitteru. Devet sovjetskih pilota i još dva vojnika pokopani su na groblju, naveo je TASS. Poginuli su dok su letjeli zrakoplovima iz Sjedinjenih Država u Sovjetski Savez u sklopu programa Lend-Lease u vrijeme Drugog svjetskog rata. Lend-Lease je bio pokušaj, započet prije nego što su se Sjedinjene Države pridružile ratu, da se saveznici opskrbe materijalom koji se smatra vitalnim za obranu Sjedinjenih Država.
Rus zamijenjen za američku košarkašicu: 'Da sam mogao, otišao bih u rat kao volonter'
9:00 - Viktor Bout, trgovac oružjem kojeg su SAD oslobodile u razmjeni zarobljenika za američku košarkašicu Brittney Griner, rekao je da joj je poželio puno sreće na pisti u Abu Dhabiju gdje su razmijenjeni, prenosi Reuters. Bout, koji je proveo 14 godina u američkom zatvoru zbog trgovine oružjem, pranja novca i urote za ubijanje Amerikanaca, zamijenjen je u četvrtak za košarkašku zvijezdu, osuđenu u Rusiji ove godine jer je donijela ulje kanabisa kada je stigla igrati za rusku momčad.
Ruska sigurnosna služba FSB objavila je slike njih dvoje kako ih vode jedno pored drugog na pisti u zračnoj luci u Abu Dhabiju tijekom zamjene, iako se video prekida dok prolaze i nije bilo snimke koja bi pokazala njihovu interakciju. "Poželio sam joj sreću, čak je nekako pružila ruku prema meni", rekao je Bout u subotu u intervjuu za rusku državnu televiziju RT. “Opet, to je naša tradicija. Svima treba poželjeti sreću”, rekao je, dodavši kako vjeruje da je Griner prema njemu “pozitivno naklonjena”.
U razgovoru s Marijom Butinom, koja je i sama provela 14 mjeseci u američkom zatvoru jer je djelovala kao neregistrirani ruski agent, a sada je zastupnica i voditeljica RT-a, Bout je pohvalio ruskog predsjednika Vladimira Putina, čiji je portret, kako kaže, objesio na zid svoje ćelije.
Upitan o ruskom ratu u Ukrajini, Bout je rekao da bi volio da ga je Moskva mogla pokrenuti ranije. “Da sam imao priliku i potrebne vještine, pridružio bih se kao volonter”, rekao je.
Griner se još nije javno oglasila. Njezina supruga Cherelle Griner izjavila je u četvrtak da je njihova obitelj sada "cijela" i da će par raditi na oslobađanju drugih Amerikanaca zatočenih u inozemstvu, uključujući bivšeg američkog marinca Paula Whelana, zatvorenog u Rusiji zbog optužbi za špijunažu koje on poriče.
Eksplozije i na Krimu i u sjedištu ruske crnomorske flote
8:45 - Pojavila su se izvješća o višestrukim eksplozijama na Krimu. Navodno je pogođena vojarna. Ukrajinski dužnosnici nisu to komentirali. Bilo je i izvješća o eksplozijama u Sevastopolju, sjedištu ruske crnomorske flote, u ruskoj vojnoj vojarni u Sovjetskom i u područjima Hvardiiske, Dzhankoi i Nižniohirski.
Neslužbeni krimski medijski portal Krimski veter objavio je da u eksploziji u ruskoj vojnoj vojarni u Sovjetskom ima mrtvih i ranjenih. Međutim, proruski krimski kanal tvrdi da je požar u vojarni izazvan "neopreznim rukovanjem vatrom". "Dvije osobe su umrle. Sada su svi vojnici, dvjestotinjak ljudi, smješteni u druge prostorije", navodi se.
Eksplozije su uslijedile nakon što je Moskva pojačala svoje raketne napade na Ukrajinu prošloga tjedna, nakon ruskih tvrdnji da Kijev stoji iza nedavnih udara dronovima na vojne aerodrome duboko unutar njezinog teritorija.
Scholz: Putin je odlučan osvojiti dijelove Ukrajine
8:30 - Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin odlučan osvojiti dijelove Ukrajine i da ne pokazuje suzdržanost u svojoj brutalnosti. "Kad god razgovaram s Putinom, on vrlo jasno kaže da se za njega radi o osvajanju nečega", rekao je Scholz u subotu na događaju u Potsdamu, blizu Berlina. “On jednostavno želi nasiljem osvojiti dio ukrajinskog teritorija.”
Scholz je razgovarao izravno s ruskim predsjednikom više nego većina drugih zapadnih čelnika od invazije na Ukrajinu 24. veljače. Njih su dvoje posljednji put telefonski razgovarali 2. prosinca. Scholz je rekao da nije jasno koliko je ruskih vojnika do sada poginulo u invaziji, ali da bi broj mogao biti čak 100.000.
"Vidjeli smo brutalnost za koju je ruski predsjednik sposoban: u Čečeniji, gdje je praktično iskorijenio cijelu zemlju; ili u Siriji. Tu nema ograničenja, sve je tako jednostavno. Mi smo potpuno različitih mišljenja. Ipak, nastavit ću razgovarati s njim jer želim doživjeti trenutak u kojem je moguće izaći iz ove situacije. A to nije moguće bez međusobnog razgovora", rekao je.
U svojim primjedbama u subotu, Scholz je također branio cilj svoje vlade da podigne obrambenu potrošnju na cilj NATO-a od 2 posto bruto domaćeg proizvoda, rekavši da je prije ujedinjenja Njemačke ona dosegla čak 4 posto.
Zemlje NATO-a moraju biti dovoljno jake da ih se nitko ne usuđuje napasti, rekao je.
Ukrajinske snage napadaju okupirani grad Melitopolj
8:00 - Ukrajina je napala okupirani Melitopolj, strateški smješten grad na jugoistoku zemlje, prenijeli su u nedjelju ukrajinski i ruski izvori. Ukrajinske snage izvršile su šest napada raketnim lanserskim sustavom HIMARS na rusku vojnu bazu u gradu. Nakon udara došlo je do eksplozije i požara u bazi koja se nalazi u rekreacijskom centru. Rečeno je da su tijekom incidenta ubijena najmanje dva ruska vojnika, a više od 200 ih je ozlijeđeno. Vojnici okupatorske vojske su na snimci koja se proširila Telegram kanalima pokazali ostatke granata koje su pale na bazu. Rusi su rekli da je raketni napad ubio dvije osobe, dok je gradonačelnik u egzilu rekao da su ubijeni deseci "osvajača".
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog kaže da je grad Melitopolj ključan za obranu juga. "Ako [grad] padne, srušit će se cijela linija sve do Hersona", ustvrdio je u video intervjuu na društvenim mrežama.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća o napadima ili smrtnim slučajevima.
EU zabrinut zbog turskih veza s Rusijom
7:50 - Europska unija je zabrinuta što Turska održava bliske veze s Rusijom unatoč ratu u Ukrajini i strogim sankcijama zapada protiv Moskve, piše u nedjelju njemačka agencija dpa.
Sve dublje gospodarske veze između Turske i Rusije su "razlog za veliku zabrinutost", rekao je šef diplomacije EU-a Josep Borrell u pismu Europskom parlamentu, objavila je u nedjelju njemačka medijska grupa Funke.
Drugi razlog za zabrinutost predstavlja nastavak turske politike da se "ne pridružuje restriktivnim mjerama protiv Rusije", koje je uvela Unija, stoji u pismu.
Borrell je istaknuo da EU i Turska čine carinsku uniju, koja dozvoljava slobodni protok roba, koje mogu biti korištene i u civilne i u vojne svrhe. Važno je da Turska Rusiji ne ponudi bilo kakav način da zaobiđe sankcije, upozorio je Borrell.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan namjerava razgovarati s ruskim i ukrajinskim kolegama u nedjelju kako bi raspravio "jačanje" sporazuma Ujedinjenih naroda o crnomorskom koridoru za žito. Do telefonskih poziva s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem dolazi usred dugotrajnih problema vezanih uz srpanjski sporazum, u kojemu su posredovali UN i Turska.
Sporazum, nedavno produžen do sredine ožujka, dozvoljava izvoz ukrajinskog žita kroz crnomorski koridor.
Šef NATO-a: Sukob u Ukrajini mogao bi postati 'veliki rat'
7:00 - Visoki dužnosnik NATO-a upozorio je da bi rat u Ukrajini mogao postati rat punih razmjera sa zapadom. "Ako stvari krenu po zlu, mogu poći užasno po zlu", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. “U Ukrajini je užasan rat. To je također rat koji može postati pravi rat koji se širi u veliki rat između NATO-a i Rusije”, rekao je. "Radimo na tome svaki dan kako bismo to izbjegli."
Britanska vojska opskrbljuje ukrajinske regrute opremom za ekstremno hladno vrijeme
6:30 - Britanska vojska opskrbljuje ukrajinske novake opremom posebno dizajniranom za borbu protiv temperatura ispod nule s kojima se zemlja suočava.
Ministarstvo obrane jučer je podijelilo isječak koji prikazuje brojne komplete koji se pripremaju i dijele dok se ukrajinski novaci nastavljaju boriti protiv ruske invazije.
Prema Ministarstvu obrane, osigurano je 12 000 kompleta za spavanje, 7 000 kompleta za normalno hladno vrijeme, 150 grijanih šatora i 25 000 kompleta za ekstremno hladno vrijeme.
Erdogan će razgovarati s Putinom i Zelenskim
6:00 - Turski predsjednik Tayyip Erdogan odvojeno će razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem kako bi se osnažio crnomorski dogovor o žitu.
