Administracija novog američkog predsjednika Joea Bidena je po dolasku na vlast započela s odmazdom protiv Rusije zbog masovnog hakiranja državnih agencija i korporacija, a postoji mogućnost da slično postupe i prema svom drugom glavnom oponentu - Kini. U sljedeća tri tjedna trebao bi biti poznat američki odgovor na sve jači cyber-konflikt, odnosno špijunažu, krađu podataka, a ponekad i na oštećenje ključne infrastrukture.
Kako doznaje New York Times, Bidenov odgovor bi trebao uključivati ekonomske sankcije Rusiji, povrh već postojećih, ali i uredbu kojom će Bijela kuća zatražiti dodatno učvršćivanje američke informatičke i sigurnosne mreže te uspostavljanje boljih alata nadzora. Naime, proteklih je dana Microsoft otkrio proboj u sustave e-pošte koju koriste male tvrtke, jedinice lokalne samouprave i poneki ključni dobavljači američke vojske. Kompanija je ubrzo identificirala hakere kao kinesku skupinu iza koje stoji vlast u Pekingu te je započela s izdavanjem sigurnosne "zakrpe".
No, u napad prema Microsoftu uključile su se i druge hakerske grupe iz Kine, koje gotovo na isti način probijaju njihovu zaštitu. Stoga ne čudi da u Microsoftu, ali i u Bijeloj kući postoji bojazan kako bi hakerski napadi, odnosno špijunaža i krađa informacija, mogli značiti uvod u daleko opasnije aktivnosti poput izmjene ili brisanja podataka.
Američki odgovor
Američki odgovor, doznaje se, predvodi Anne Neuberger, bivša visoka službenica Agencije za nacionalnu sigurnost koja je prva zaposlena na novostvorenom radnom mjestu zamjenice savjetnika za nacionalnu sigurnost za cyber i nove tehnologije. Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost, tvitao je kako Bijela kuća "pomno prati" izvještaje da se ranjivosti u sustavu Microsoft Exchange koriste u "potencijalnim kompromisima američkih think tankova i obrambenih industrijskih baza".
Sullivan od stupanja na dužnost pokušava reorganizirati Bijelu kuću kako bi stvorio sankcije koje neće biti svima vidljive, ali će imati dovoljan utjecaj na države koje im podliježu. U svemu tome posebnu ulogu ima cyber-prostor, pa je tako njegova naredba od 20. siječnja, koja se tiče napada vojnih dronova izvan ratnih zona, sadržavala i upute za postupanje u cyber-operacijama koje bi mogle biti okidač novih sukoba. Tako je na snazi ostao i tajni dokument kojim je Donald Trump 2018. Cyber-zapovjedništvu SAD-a dao šire ovlasti i mogućnost da djeluju bez izričite naredbe predsjednika.
Prema tome, Cyber-zapovjedništvo morat će provesti značajne operacije te omogućiti Vijeću nacionalne sigurnosti da ih prije toga pregleda ili prilagodi. Predstojeća operacija protiv Rusije i svaki potencijalni odgovor Kini vjerojatno će spadati u ovu kategoriju. Uz to, još uvijek zbraja štetu počinjenu kineskim napadom, za koju se čini da je već od prvotnih procjena.
Rupa u zakonu
Naime, prvotno se mislilo kako je napadom obuhvaćeno 30.000 sustava tvrtki ili državnih agencija koje koriste Microsoftov softver i vlastite sustave e-pošte. No, razmjeri napada, kao ni informacije o svim zahvaćenim subjektima još nisu jasni. Naime, hakiranje je izvedeno dosta široko, ali se čini kako su Kinezi tražili samo određene informacije za koje pokazuju najveći interes. Poput Rusa, i oni su krenuli u napad prema Microsoftovim sustavima preko usluga "u oblaku", pokrenutih putem lažnih identiteta s područja SAD-a. Hakeri obiju zemalja, naime, znaju da američki zakoni zabranjuju obavještajnim agencijama da pretražuju sustave na vlastitom tlu, pa to obilato koriste.
Zbog toga američka administracija razmišlja o odgovoru Kini, ali to bi ih uvelo u nezgodnu poziciju otvorene konfrontacije s dva najveća protivnika, koja ujedno imaju i najveće arsenale nuklearnog naoružanja. To, ali i činjenica da obavještajna služba nije zamijetila ništa sumnjivo sve dok se Microsoft o tome nije oglasio, potaknulo je ogromnu raspravu u administraciji. Naime, Sullivan je bio Bidenov savjetnik i dok je ovaj bio potpredsjednik za vrijeme mandata Baracka Obame. U to vrijeme, 2014., kineski su hakeri ukrali 22,5 milijuna sigurnosnih podataka iz Ureda za upravljanje osobljem, a 2016. je uslijedilo znamenito rusko hakiranje američkih izbora.
Slični napadi na Ujgure
Sullivan je još ranije dao do znanja kako misli da uobičajene sankcije neće natjerati Rusiju, Kinu ili neku treću državu da se same prilagode novim pravilima u cyber-prostoru. No, neki smatraju da je njegova reakcija prejaka te da poziva na eskalaciju sukoba. Kod drugih, pak, ova reakcija ima opravdanje u tome što su prvotni hakerski napadi mogli poslužiti kao svojevrsna prehodnica za nove upade u američke sustave i krađu podataka.
Podsjećaju, tako, da su 2019. slučajno otkrivene kineske namjere, putem jednostavnog hakiranja web-portala kojeg su često čitali Ujguri, etnička manjinska skupinja čiji je progon izazvao međunarodne osude. Svatko tko je pristupio tom portalu nesvjesno je preuzimao kineska ažuriranja koja su im omogućila da prate njihovu komunikaciju. Napad je otkriven nakon dvije godine sasvim slučajno, a poput nedavnog hakiranja, koristio je četiri greške unutar označivanja nultog datuma na Microsoftovu softveru za e-poštu.
