Ovaj tjedan će se pred Sudom EU-a u Luxembourgu održati usmena rasprava o nadležnosti tog suda u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede prava EU uzrokovane neprovedbom odluke arbitražnog suda o granici.
Pred Velikim vijeće Suda EU-u u Luxembourgu u ponedjeljak popodne
održat će se usmena rasprava o tome je li taj sud nadležan za
spor koji je pokrenula Slovenija, a ne o sadržaju slovenskih
prigovora.
Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka
259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila
Sudu EU-a da utvrdi da je Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora,
koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među
državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši
uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o
kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom
planiranju.
Hrvatska je u prosincu prošle godine uputila podnesak Sudu EU-a u
kojem je istaknula da Sud Europske unije nije nadležan odlučivati
o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom da između
dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju
prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije.
Stajalište je Hrvatske da u ovom predmetu postoji spor koji se
odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba
rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to
predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući
pregovorima.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u priopćenju je
najavilo da će Hrvatska Sudu EU argumentirano izložiti kako se
tužba zapravo tiče smjera protezanja granice između Hrvatske i
Slovenije na kopnu i na moru, odnosno konkretnije na pitanje jesu
li Arbitražni sporazum i „arbitražna odluka“ valjani i jesu li
uspostavili novu granicu.
"Kako Arbitražni sporazum nije dio prava EU, Sud EU nije nadležan
tumačiti njegov pravni status kao ni status s njim povezane
'arbitražne odluke'. Riječ je o pitanjima međunarodnog prava
izvan sustava prava EU koja se rješavaju u okviru međunarodnog
prava", kaže se u priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih i
europskih poslova.
Bilateralni granični sporovi su izvan područja prava EU i izvan
nadležnosti Suda EU. Hrvatska smatra da bi se obje strane trebale
vratiti međusobnom dijalogu i bilateralnim pregovorima dogovoriti
zajedničku državnu granicu. Samo tako se može doći do obostrano
prihvatljivog i trajnog rješenja granice, dodaje
Ministarstvo.
Za Sloveniju arbitražna presuda nije uopće pitanje, nego
činjenica, dok Hrvatska govori o navodnoj arbitražnoj
odluci.
Odluka Suda o hrvatskom prigovoru o nenadležnosti očekuje se u
rujnu ili kasnije. Ako Sud prihvati hrvatski prigovor i proglasi
se nenadležnim, postupak će biti okončan. U suprotnom, Sud bi
onda počeo raspravu o sadržaju slovenskih zahtjeva.
Europska komisija se prošle odbila pridružiti slovensku tužbu,
smatrajući da je to pitanje međunarodnog prava, koje moraju
riješiti uključene države. Zbog toga se našla udaru kritika u
Sloveniji da se praktično i politički postavila na hrvatsku
stranu i zanemarila vladavinu prava.
Komisija je u Sloveniji naročito oštro kritizirana nakon što je
prošle godine njemački tjednik Spiegel objavio da je pravna
služba Europske komisije u svojem mišljenju dala za pravo
Sloveniji, ali je predsjednik Komisije Jean-Claude
Juncker odbio to mišljenje staviti na dnevni red.
Predsjednik Suda EU-a Koen Lenaerts prošle je
godine izrazio sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija.
Lenaerts je savjetovao da bi bilo bolje umjesto pozivanja na
članak 259, koristiti članak 273.
“Taj članak nudi mogućnost da članice pred sud EU-a iznesu
međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče
europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem
kontekstu”, rekao je Lenaerts. Ako se neki spor među članicama ne
tiče konkretno prava Europske unije, onda se sud EU-a o njemu ne
može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore
da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz 273. članka
Ugovora o funkcioniranju EU-a, pojasnio je Lenaerts.
