Rat ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je u tijeku u Ukrajini natjerao je Zapad da pomno preispita svoju opskrbu energijom te je porastao interes za nuklearnom fuzijom kao budućem izvoru energije, piše Newsweek.
Rusija je glavni igrač na svjetskim energetskim tržištima. Godine 2021. izvezla je 14 posto svjetske zalihe sirove nafte, a također je i najveći svjetski izvoznik prirodnog plina. Ima nekoliko cjevovoda koji šalju plin izravno u Europu i pokrivala je gotovo 40 posto potražnje plina Europske unije 2021.
Usred rastućih napetosti između Moskve i Zapada zbog ruske invazije na Ukrajinu, Rusija je smanjila svoje isporuke plina Europi za 88 posto tijekom prošle godine, uzrokujući skok veleprodajne cijene plina u istom razdoblju.
Povećan interes za fuziju
Nekoliko je zemalja dobilo snažan poticaj za razvoj suverene opskrbe energijom na koju ne utječe geopolitika, a pozornost je privukla i nuklearna fuzija.
"Budući da ruski sukob uzrokuje visoke cijene energije i nestašicu energije u Europi, primjećujemo povećani interes za fuziju u vrijeme kada je interes za fuziju već velik", rekla je za Newsweek Megan Wilson, glavna direktorica strategije i marketinga u General Fusionu u Vancouveru. "U stvari, čuli smo od potencijalnih investitora da je situacija još jedan podsjetnik zašto su tehnologije poput fuzije neophodne."
Nuklearna fuzija je proces u kojem se dvije atomske jezgre stapaju zajedno pod jakom toplinom i pritiskom da bi formirale jednu jezgru. Ova nova jezgra nije tako teška kao ukupna masa dviju odvojenih jezgri prije nego što su se spojile, a preostala masa oslobađa se kao energija koja se može iskoristiti. To je isti proces koji pokreće Sunce.
Brojne prednosti
Znanstvenici su desetljećima pokušavali umjetno stvoriti nuklearnu fuziju zbog njezinih brojnih prednosti kao izvora energije: Nuklearna fuzija ne oslobađa ugljik kao nusprodukt, mnogo je učinkovitija od fosilnih goriva, ne stvara radioaktivni otpad osim komponenti reaktora i ne nosi nikakvu prijetnju od brze nuklearne reakcije koja bi mogla dovesti do taljenja.
Osim toga, goriva koja se koriste za fuziju - obično izotopi vodika deuterij i tricij - mogu se proizvesti umjetno i potrebne su samo male količine.
"Što se tiče opskrbe gorivom, mogli biste doslovno imati dovoljno goriva na licu mjesta za pogon elektrane za punih 40 godina rada te zatvoriti vrata", rekao je za Newsweek Nick Hawker, izvršni direktor britanske tvrtke za nuklearnu fuziju First Light Fusion.
"To je moguće. Ne bi vam čak ni trebalo toliko veliko skladište. Zatim gledate opskrbne lance. Ne postoji ekvivalent plinu iz Rusije ili uranu iz Kazahstana. Mislim da je rusko-ukrajinski rat promijenio razgovore o tome zašto je moguće ulagati u fuziju da biste imali energetsku sigurnost… Uvijek smo spominjali energetsku sigurnost kada smo razgovarali, ali sada je to doista glavna briga", dodao je.
Možda zbog suverene prirode fuzije, nitko od stručnjaka s kojima je Newsweek razgovarao nije rekao da postoji konkurentska napetost između zemalja - kao što je između SAD-a i Kine - iako je Hawker rekao da postoji "prijateljsko" natjecanje između nekih vodećih proizvođača fuzije poput SAD-a i Velike Britanije.
Velika ulaganja u industriju fuzije
Čini se da to nije smanjilo ulaganja. Prema Anketi Fusion Companies Association 2022 Fusion Companies Survey iz srpnja ove godine, fuzijske tvrtke prijavile su više od 4,7 milijardi dolara privatnog financiranja nakon prethodne ankete godinu dana prije, "više nego udvostručivši cjelokupno povijesno ulaganje industrije u jednoj godini."
"Neovisno o trenutnoj geopolitici, industrija fuzije raste, osobito u privatnom sektoru", rekao je Wilson. "U konačnici, mnoge zemlje i tvrtke teže fuzijskoj energiji jer su prednosti goleme i koriste svim nacijama. Kao što sam rekao, zemlje i tvrtke koje ulažu u industriju dobit će energetsku sigurnost, klimu i bit će od koristi za gospodarstvo."
Ulaganje će ići u razvoj fuzijskog reaktora koji je sposoban dobiti neto snagu, proizvodeći više energije nego što koristi za rad. To je nešto što nijedan reaktor još nije uspio postići. Mnogi stručnjaci iz industrije fuzije optimistični su da će se to postići do ranih 2030-ih s komercijalizacijom u sljedećem desetljeću, a kineski znanstvenici čak su rekli da ciljaju na komercijalizaciju do 2035. s jednim od svojih nadolazećih reaktora.
Rusija također radi na tehnologiji. Zemlja je ključni partner u multinacionalnom projektu Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER), u sklopu kojeg će najveći eksperimentalni tokamak na svijetu — stroj u obliku krafne koji koristi magnete za zadržavanje pregrijane plazme i postizanje fuzije — proraditi već 2025. Rusija također radi na vlastitom tokamaku T-15MD, koji je dostupan od prošlog ljeta.
Koja god zemlja prva stigne, nuklearna fuzija mogla bi zauvijek promijeniti geopolitiku opskrbe energijom.
Situaciju s ratom u Ukrajini možete pratiti iz minute u minutu OVDJE.
