Britanac David Ballantyne Smith (58) navodno je bio vođen intenzivnom mržnjom prema vlastitoj zemlji i želio je živjeti u Rusiji ili Ukrajini kada je prenio strogo povjerljive podatke iz svibnja 2020.
Ljutila ga zastava duginih boja
Zaštitar je radio u britanskom veleposlanstvu u Berlinu kada su ga 10. kolovoza prošle godine uhitili njemački policajci. Izručen je UK u travnju ove godine nakon što je optužen za devet kaznenih djela prema Zakonu o službenoj tajni.
Britanac je prethodno odbacio sve optužbe kada se u travnju pojavio na Sudu u Westminsteru. Tužitelji su tvrdili da je htio nauditi Velikoj Britaniji i britanskoj ambasadi u kojoj je radio osam godina. Također je rečeno da ga je naljutilo vijorenje zastave duginih boja u znak podrške LGBTQ+ zajednici.
Na njegovoj su polici s knjigama bili svesci o povijesti i roman pokojnog Johna le Carrea, koji je najpoznatiji po špijunskim trilerima iz Hladnog rata. Na ročištu za izjašnjenje o krivnji, Smith se izjasnio se krivim po osam točaka optužnice prema Zakonu o službenoj tajni počinivši djelo koje je štetilo sigurnosti ili interesima države.
Skupljao podatke o dužnosnicima i davao ih Rusima
Razmjeri Smithovih aktivnosti navedeni su u optužbama protiv njega. U prvoj točki navodi se da je komunicirao s general bojnikom Sergejem Čuhurovim, ruskim vojnim atašeom iz ruskog veleposlanstva u Berlinu 2020. godine. Njemu je davao podatke o aktivnostima, identitetima, adresama i telefonskim brojevima raznih britanskih državnih službenika. Prikupio je obavještajne podatke o radu i rasporedu britanskog veleposlanstva u Berlinu, koje se, navodi optužnica, korisno "neprijatelju, odnosno ruskoj državi".
Neki od materijala bili su klasificirani kao "Tajni" i odnosili su se na aktivnosti britanske vlade i njezina njemačkog veleposlanstva. Zaštitar je 5. kolovoza prošle godine prikupio neovlaštene fotokopije dokumenata koje je dala osoba poznata kao Dmitrij kao i SIM kartice. A 5. i 6. kolovoza prošle godine također je prikupio snimke nadzornih kamera za koje je rečeno da su "korisne neprijatelju, odnosno ruskoj državi".
Otišao s posla, a onda ga dograbila njemačka policija
Smith je otišao s posla ranije žaleći se da se osjeća loše na dan uhićenja, samo da bi ga dočekala njemačka policija po dolasku u Potsdam. Pregledom njegovih elektroničkih uređaja otkrivena je snimka iz veleposlanstva i nacrt pisma ruskom vojnom atašeu od 14. svibnja 2020. U njemu je potvrdio da je radio u veleposlanstvu i želio je ostati anoniman jer je ponudio papire klasificirane kao "službeno osjetljive".
U veleposlanstvu su bile slike sigurnosnih propusnica osoblja i osobnih podataka, "tajnih" povjerljivih e-mailova i dokumenata, postera i ploča. Nakon istrage britanske protuterorističke policije, u studenom prošle godine zatraženo je njegovo izručenje, a u travnju je vraćen u Ujedinjeno Kraljevstvo. Uz otkriće gotovine u Smithovoj kući, iskazao je mržnju prema Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj te suosjećanje s ruskim vlastima, tvrdi tužiteljstvo.
'Motiv mu nije bila mržnja prema domovini'
Smithovo priznanje krivnje prošli tjedan tek se sada može objaviti budući da je britanska kruna naznačila da neće tražiti suđenje po devetoj točki, koju je optuženik zanijekao. Njegov odvjetnik Matthew Ryder KC rekao je sudu da se Smithova osnova za izjašnjavanje o krivnji razlikuje od slučaja tužiteljstva. Rekao je sudu: "Postoji velika razlika između Krune i gospodina Smitha u pogledu njegove motivacije. Gospodin Smith osporava njegovu namjeru i zašto je učinio to što je učinio te ozbiljnost optužbi.
"Ispravno je reći da postoji značajna razlika u pogledu osnove za koju se gospodin Smith izjasnio krivim, uključujući i to da nije imao negativnu namjeru prema Ujedinjenom Kraljevstvu koju mu tužiteljstvo stavlja na teret. Razumije se da je Smith sebe predstavljao kao nezadovoljnog zaposlenika, a ne kao špijuna i da nikada nije namjeravao da svojim postupcima pomogne Rusiji. Prijeti mu maksimalna kazna od 14 godina zatvora za špijunažu.
