- 272.je dan rata u Ukrajini
- Ukrajincima prijete nestanci struje sve do proljeća
- Rusi se pripremaju za drugu mobilizaciju?
- Gigantska šteta na ukrajinskoj elektroenergetskoj mreži
- Scholz: Njemačka mora biti spremna na eskalaciju rata u Ukrajini
- Ukrajina i Iran razgovarali o dronovima koje koristi Rusija
- Ukrajinci zaplijenili rusko streljivo
TIJEK DOGAĐAJA:
Civili u Hersonu: 'Odlazimo sada jer je strašno spavati noću'
22:00 - Građani nedavno oslobođenog južnog grada Hersona, gdje su, prema Kijevu, ruske trupe uništile kritičnu infrastrukturu, trenutno se premještaju u područja gdje su sigurnosni problemi i problemi s grijanjem manje ozbiljni. Opisujući prizore, jedna mještanka, Tetjana Stadnik, rekla je: "Bilo je strašno. Čekali smo. Čekali smo naše dečke do kraja. Čekali smo naše oslobođenje. Odlazimo sada jer je noću strašno spavati. Granate nam lete iznad glava i eksplodiraju. To je previše. Čekat ćemo dok se situacija ne poboljša."
Jučer je predsjednik Volodimir Zelenskij rekao da je polovica energetskih kapaciteta zemlje onesposobljena ruskim raketama. U međuvremenu, u Telegram poruci za stanovnike Hersona - posebno starije osobe, žene s djecom i one koji su bolesni ili invalidi - potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk objavila je niz načina na koje stanovnici mogu izraziti interes za odlazak. "Možete biti evakuirani tijekom zimskog razdoblja u sigurnije regije zemlje", napisala je, navodeći i sigurnosne i infrastrukturne probleme.
U Hersonu otkrivene Putinove 'mučionice'
21:15 - Ukrajina kaže da je otkrila nekoliko Putinovih "komora za mučenje" u oslobođenom gradu Hersonu, korištenih za izvođenje bolesnih radnji nad civilima.
Ured glavnog tužitelja Ukrajine rekao je u priopćenju da su dužnosnici pronašli i pregledali "četiri prostorije" u kojima su Putinove krvožedne trupe "nezakonito zatočile ljude i brutalno ih mučile".
Na jednom mjestu pronađeni su dijelovi gumenih palica, drvena palica, žarulja i “naprava kojom su okupatori mučili civile strujom” – kao i dokumentacija o upravljanju mjestima zatočenja.
Mučne slike prikazuju režimski simbol 'Z' ispisan grafitima po zidovima istražnog pritvora - s napravom zlokobnog izgleda koja izgleda kao sprava za mučenje.
Na Krimu aktivirana protuzračna obrana, oborena dva drona
21:00 - Ruska protuzračna obrana aktivirana je u utorak u gradu Sevastopolju na Krimu, kojeg je Rusija anektirala od Ukrajine 2014. godine, i oborena su dvije bespilotne letjelice, rekao je regionalni guverner, pozvavši ljude da ostanu mirni.
Sevastopolj je baza ruske crnomorske flote.
Rusija je okrivila Ukrajinu za napad na luku zračnim i pomorskim bespilotnim letjelicama krajem listopada, nakon čega je Rusija nakratko obustavila svoje sudjelovanje u sporazumu o izvozu ukrajinskih žitarica preko Crnog mora.
"Naše snage protuzračne obrane djeluju sada", rekao je na društvenim mrežama guverner kojeg je na tu poziciju postavila Rusija, Mihail Razvožajev. "Događa se napad bespilotnim letjelicama. Prema preliminarnim informacijama, dvije bespilotne letjelice već su srušene. Sve snage i službe su na oprezu."
"Nisu oštećeni nikakvi civilni objekti. Molimo vas, ostanite mirni", rekao je.
Krim je bio jedna od polaznih točaka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače te je nekoliko puta napadan, najistaknutije u kolovozu, kad je nizom eksplozija uništena skupina ratnih zrakoplova u ruskoj pomorskoj bazi.
Senatori pozivaju Pentagon da razmotri slanje dronova Ukrajini
20:45 - Američki senatori zatražili su od Bidenove administracije da pažljivo razmotri zahtjev Ukrajine za smrtonosnu bespilotnu letjelicu za borbu protiv Rusije. U svom pismu, dvostranačka skupina od 16 senatora zatražila je od Pentagona objašnjenje zašto nije krenuo naprijed s ukrajinskim zahtjevom za bespilotnu letjelicu MQ-1C Grey Eagle, izvijestio je Wall Street Journal.
Senatori su izrazili zabrinutost zbog američkog protivljenja zahtjevu, rekavši da osiguranje drona "zahtijeva pažljivo ponovno razmatranje".
Bidenova administracija do sada je odbijala zahtjeve za bespilotne letjelice na temelju zabrinutosti da bi mogle biti oborene, da nisu bitne za ukrajinske ratne napore i da bi mogle eskalirati sukob, ali Pentagon nije javno potvrdio svoje stajalište.
Glasnogovornik Pentagona rekao je: "Kao pitanje politike, ne komentiramo našu komunikaciju s izabranim dužnosnicima."
Rusija prijeti da će sljedeći tjedan smanjiti dotok plina u Europu preko Ukrajine
19:00 - Ruski Gazprom zaprijetio je prekidom dotoka plina u Europu preko Ukrajine već sljedeći tjedan.
U priopćenju, ruski energetski div u državnom vlasništvu rekao je da su neki tokovi plina koji se zadržavaju u Ukrajini zapravo namijenjeni Moldaviji i optužio Kijev da opstruira isporuku 52,52 milijuna kubičnih metara od tranzita do Moldavije.
"Količina plina koju isporučuje Gazprom… za tranzit u Moldaviju preko Ukrajine veća je od fizičke količine koja se prenosi na granici Ukrajine s Moldavijom", stoji u priopćenju te se dodaje da će Gazprom "početi smanjivati opskrbu plinom" u ponedjeljak, 28. studenog ako "tranzitna neravnoteža kroz Ukrajinu za moldavske potrošače potraje".
Ukrajinski plinovod je posljednji preostali plinovod koji još uvijek dovodi ruski prirodni plin u zapadnu Europu nakon što je Gazprom zatvorio njegove tokove preko Sjevernog toka 1.
Ukrajina je odbacila optužbe, rekavši da su sve količine plina vezane za moldavske potrošače prenesene "u punom iznosu".
Ruski pukovnik u kućnom pritvoru jer je kao mito tražio perilicu rublja
18:55 - Ruski pukovnik koji je odgovoran za mobilizaciju trupa stavljen je u kućni pritvor jer je od suborca navodno tražio perilicu rublja kao mito, piše ruski dnevni list Kommersant. Vlasti su pritvorile pukovnika nakon što je zatražio kućanski aparat od moskovskog vojnog komesara, čiji su napori na mobilizaciji navodno bili loši u njegovom uredu za novačenje.
Kako bi prošao inspekciju, pukovnik je tražio perilicu rublja vrijednu 70.000 rubalja. Međutim, nakon što je prijavljen ruskoj Federalnoj sigurnosnoj službi (FSB), pukovnik je priznao krivnju za primanje mita i stavljen je u kućni pritvor na dva mjeseca.
Dvije bespilotne letjelice oborene na Krimu
18:45 - Dvije bespilotne letjelice oborene su u krimskom gradu Sevastopolju, rekao je guverner regije. Krim je bio jedna od lansirnih rampi za rusku invaziju na Ukrajinu u veljači i bio je napadnut nekoliko puta - posljednji put u kolovozu, kada je serija eksplozija uništila skupinu ratnih zrakoplova u ruskoj pomorskoj bazi. U današnjoj izjavi, guverner regije Mihail Razvožaev, kojeg je postavila Rusija, rekao je: "Naše snage protuzračne obrane trenutno rade. U tijeku je napad bespilotnim letjelicama. Prema preliminarnim informacijama, već su oborene dvije UAV-e (besposadne letjelice). Sve snage i službe su u pripravnosti."
Rekao je da civilni objekti u Sevastopolju, sjedištu ruske crnomorske flote, nisu oštećeni i pozvao stanovnike da "ostanu mirni".
Prije nego što je ovaj mjesec napustila Herson, Rusija je rekla da premješta svoje snage preko Dnjepra kako bi bolje obranila teritorij uključujući pristupe strateškom poluotoku Krim, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014.
Ukrajinci se pripremaju za najtežu zimu u povijesti zemlje
18:05 - Dolazi ukrajinska hladnoća, a s njom i noćna mora za milijune koji se suočavaju s njom bez struje, vode i grijanja. Ukrajinske vlasti upozorile su građane da ne idu u šumu bez konzultacija s vojskom, jer su ruske trupe za sobom mogle ostaviti mine i neeksplodirane granate.
No s obzirom da cijena drva za ogrjev raste, mnogima ne preostaje ništa drugo nego riskirati. Ako ih ne ubije mina, hladnoća bi mogla.
Dok ljudi koji žive u kućama mogu ložiti drva – ako ih mogu nabaviti – oni koji žive u stanovima često se oslanjaju na stare sovjetske centralizirane sustave grijanja. Rusi su bombardirali mnoge termoelektrane u zemlji, koje su pumpale toplu vodu u radijatore stanova.
Ukrajinski vojnici zaplijenili 'više od 100 komada' ruskog streljiva
17:50 - Više od 100 komada ruskog streljiva zarobila je ukrajinska vojska na jugu zemlje, pokazuje snimka koju je podijelila medijska kuća Euromaidan Press. Snimka dolazi nakon što su ukrajinski dužnosnici izvijestili da su ruske snage tijekom noći granatirale nekoliko regija - istočni Donjeck, gdje su usredotočene borbe, sjeverni Sumi, koji graniči s Rusijom, i jugoistočnu regiju Dnjepar.
Rusija također tjednima napada ukrajinsku električnu mrežu i drugu infrastrukturu iz zraka, dok se rat približava svojoj devetomjesečnoj prekretnici. Taj je napad izazvao rasprostranjene nestanke struje i milijune Ukrajinaca lišio struje, topline i vode.
Ukrajinski i iranski dužnosnici razgovarali o bespilotnim letjelicama koje koristi Rusija
17:45 - Dužnosnici Ukrajine i Irana sastali su se kako bi razgovarali o optužbama da Rusija koristi iranske bespilotne letjelice u Ukrajini, javlja CNN. Posljednjih tjedana Ukrajina i njezini zapadni saveznici optužili su Iran da isporučuje jurišne bespilotne letjelice Rusiji. I ovog mjeseca, Teheran je priznao da je Rusiji opskrbio bespilotne letjelice, ali je rekao da je oprema isporučena prije nego što je Rusija pokrenula svoju invaziju.
Govoreći o posljednjem sastanku, Oleg Nikolenko, glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova, rekao je za CNN: "Takav stručni sastanak se ipak održao. Ne mogu otkriti detalje, ali vas mogu uvjeriti da ukrajinska strana nastavlja s poduzimanjem najdrastičnijih mjera kako bi spriječila upotrebu iranskog oružja od strane Rusije za rat protiv Ukrajine."
Nikolenko je također rekao da je Ukrajina upozorila Iran na "posljedice suučesništva".
Putin i kubanski predsjednik najavili jačanje odnosa
17:20 - Ruski predsjednik Vladimir Putin i kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel otkrili su u utorak u Moskvi spomenik kubanskom revolucionaru i vođi Fidelu Castru, obećavajući da će produbiti prijateljstvo i odnose između dviju zemalja koje su obje pod američkim sankcijama.
Castro, koji je vlast na Kubi preuzeo 1959., nema spomenik u svojoj domovini. Nakon Castrove smrti 2016., njegov brat Raul je rekao da želi izbjeći stvaranje kulta ličnosti. Putin je evocirao uspomenu na Castra i kazao Diaz-Canelu da dvije zemlje trebaju izgraditi odnose na "čvrstim temeljima prijateljstva" uspostavljenim između Castra i sovjetskih čelnika.
Govoreći o spomeniku, Putin je rekao da je "pravo umjetničko djelo, dinamično, u kretanju prema naprijed koje prikazuje pravog borca". "Mislim da odražava osobnost Fidela u borbi u kojoj se i mi danas nalazimo", rekao je Diaz-Canel.
Rusija nastoji ojačati političke i gospodarske odnose sa zemljama koje se protive američkoj hegemoniji. Kuba je pod američkim gospodarskim embargom od 1962., od komunističke revolucije koju je predvodio Castro. Diaz-Canel je u Dumi izrazio solidarnost s Rusijom direktno podržavši razlog zbog kojeg je Moskva poslala trupe u Ukrajinu. "Razlozi za trenutni sukob se moraju tražiti u agresivnoj politici SAD-a i širenju NATO-a prema ruskim granicama", rekao je Diaz-Canel.
Na pitanje o mogućim paralelama između sadašnje situacije i Kubanske krize 1962., glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov je rekao da su "krize različite, iako se u oba slučaja radi o sukobu između nas i kolektivnog zapada pod vodstvom SAD-a".
Scholz: Njemačka mora biti spremna na eventualnu eskalaciju u Ukrajini
17:00 - Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u utorak, na konferenciji u organizaciji lista Sueddeutsche Zeitung u Berlinu, kako Njemačka mora biti spremna na to da situacija u Ukrajini eskalira. "S obzirom na razvoj rata i očitih i rastućih gubitaka Rusije mi moramo biti spremni na to da situacija eskalira", rekao je njemački kancelar. Po Scholzovim riječima, eskalacija bi se prije svega mogla manifestirati u pojačanom uništavanju ukrajinske infrastrukture.
Kao pouku rata u Ukrajini Scholz se založio i za prilagodbu vojne industrije kriznim situacijama. Industrija u najkraćem roku mora biti spremna na isporuke streljiva za sustave koje je isporučila, istaknuo je Scholz. On je ukazao na to da se Njemačka trudi isporučiti dovoljno streljiva za sustave koje je isporučila Ukrajini.
Posljednjih dana su mediji pojačano pisali o tome kako su haubice koje je Njemačka isporučila Ukrajini djelomice izvan upotrebe zbog nedostatka rezervnih dijelova i streljiva. "Moramo osigurati stalnu podršku koja nam je potrebna glede isporuka", rekao je Scholz na konferenciji u organizaciji dnevnika Sueddeutsche Zeitung. Njemački kancelar također je rekao da je obrambeni fond od 100 milijardi eura, najavljen nakon ruske invazije, rezultat naučene lekcije o potrebi izgradnje obrambenih zaliha njemačke vojske.
Putin pustio u promet dva ledolomca: 'To će osnažiti ruski status velike arktičke sile'
16:30 - Ruski predsjednik Vladimir Putin hvalio se u utorak ruskom arktičkom silom pustivši u promet dva ledolomca na nuklearni pogon koji će osiguravati cjelogodišnju plovidbu zapadnim Arktikom. Vodeći svečanost koja se održala u Sankt Peterburgu putem video veze iz Kremlja, Putin je rekao da su takvi ledolomci od strateške važnosti za zemlju.
"Oba ledolomca su izgrađena u sklopu većeg serijskog projekta i dio su našeg velikog sustavnog rada na obnovi i popunjavanju domaće flote ledolomaca, kako bi se osnažio ruski status velike arktičke sile", rekao je. Arktik postaje sve važniji u strateškom smislu zbog klimatskih promjena jer otapanje leda otvara nove morske putove. Goleme rezerve nafte i plina nalaze se na području ruskog Arktika, kao i terminal za ukapljivanje plina na poluotuku Jamalu.
Šteta od ruskih napada na ukrajinskoj elektroenergetskoj mreži 'gigantska'
16:00 - Direktor operatora ukrajinske elektroenergetske mreže rekao je u utorak da je šteta koju su ruski raketni napadi nanijeli ukrajinskoj elektroenergetskoj infrastrukturi "gigantska", ali i dodao da se ne mora evakuirati civile.
Volodimir Kudritski, direktor Ukrenerga, rekao je na brifingu da bi se mogle dogoditi duge nestašice struje, ali i istaknuo da će operator nastojati pomoći da se stvore uvjeti da ljudi ostanu u zemlji tijekom zime. Praktički nijedna termoelektrana i hidroelektrana nije pošteđena ruskih napada, rekao je. "Razmjeri uništenja su gigantski", rekao je.
Rusi se pripremaju za drugu mobilizaciju?
15.52 - Kremlj se priprema za drugi krug mobilizacije i planira unovačiti do 700.000 ljudi, ustvrdio je savjetnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Anton Geraščenko, prenosi Sky News. U rujnu je predsjednik Vladimir Putin naredio djelomičnu mobilizaciju u Rusiji kako bi se "osigurala sigurnost naših ljudi i ljudi na oslobođenim teritorijima". U to vrijeme, ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da će Rusija regrutirati 300.000 rezervista da podrži svoju vojsku, ali kasnije su se pojavili izvještaji da su ruske vlasti regrutirale i beskućnike da popune svoju vojnu snagu. Geraščenko je ustvrdio da bi još jedan krug mobilizacije mogao biti na horizontu za Rusiju u siječnju. Ako su tvrdnje točne, to sugerira da se Rusija sprema za dugi sukob i također da se rat Moskve u Ukrajini ne odvija onako kako je Putin zamislio.
Pobiješnjeli Putin pritišće 'generala Armagedona'
14.59 - Vladimir Putin je bijesan i zahtijeva od svog glavnog generala u Ukrajini da postigne rezultate nakon što su ruske snage bile prisiljene na ponižavajuće povlačenje iz Hersona, piše The Sun. Sergej Surovikin, kojeg su ruski mediji prozvali "general Armagedon" zbog njegove nemilosrdnosti, pod sve je većim pritiskom da opravda svoje prošlotjedno povlačenje iz Hersona. Surovikin je pozvao na povlačenje, tvrdeći da bi to omogućilo Kremlju da spasi dragocjenu opremu i ljudstvo. Međutim, ruski gubici nastavljaju se povećavati i danas su premašili 85.000, prema ukrajinskom ministarstvu obrane. Neki stručnjaci sugeriraju da je razbješnjeli Putin postavio Surovikina na čelo ruskih snaga u Ukrajini jednostavno kako bi bio čovjek na kojega će pasti krivica kada rat neizbježno krene po zlu. "Bilo je očito da su Surovikinovo imenovanje i hvalospjevi upućeni njemu barem djelomično posljedica potrebe da se stvori lik s mandatom za 'sramotne' radnje koje Putin nije želio preuzeti u svoje ime", rekao je Alexander Baunov, bivši ruski diplomat.
Ruski prvi kanal izvijestio je da je Putinov otac ubijen tijekom probijanja opsade Lenjingrada
14.34 - U večernjim vijestima prvog kanala Rusije prikazan je prilog Alekseja Korepanova o otvaranju međunarodnog foruma „Bez zastare. Genocid nad sovjetskim narodom od strane nacista i njihovih pomagača tijekom Velikog domovinskog rata: povijesna refleksija i sudska praksa”, koja se poklopila s obljetnicom Nürnberškog procesa, piše The Insider. Novo izvješće uključivalo je fragment govora Vladimira Putina, kojem je prethodila puzeća poruka na dnu ekrana koja kaže: “Ovo je spomenuo i predsjednik Vladimir Putin, čiji je otac poginuo na Nevskoj plohi probijajući liniju neprijateljske opsade.”
Na poruku su skrenuli pažnju novinari SOTA-e, koji su o tome pisali na Twitteru. Naime, Vladimir Spiridonovič Putin, kako je navedeno u ukazu o dodjeli medalje „Za borbene zasluge“, „zadobio je tešku ranu od gelera lijeve potkoljenice i stopala 17. studenog 1941. na Nevskoj plohi“. Njegov sin Vladimir rođen je 1952. godine. Na web stranici Channel One poruka je ispravljena, smrt Vladimira Putina starijeg se više ne spominje. Verzija izvješća koja je kasnije emitirana u sklopu programa Vremya izbacila je poruku i dodala glasovnu naraciju o ozbiljnoj rani. Čovjek koji se vidi na snimci zaslona je Ivan Melnikov, bivši zatvorenik nacističkog koncentracijskog logora; on nema nikakve veze s izjavom o “smrti” Putinova oca na Nevskoj krpi.
Analiza: Rusija 'pokušava revidirati svoje ciljeve'
14.28 - Ranije je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov govorio o ciljevima Rusije u ratu, naglasivši da Moskva nema namjeru promijeniti režim u Ukrajini. Međutim, to je u suprotnosti s komentarima ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je ranije rekao da će Moskva "definitivno pomoći ukrajinskom narodu da se oslobodi od režima koji je apsolutno antinarodni i anti-povijest". U analizi za Sky News, umirovljeni vicemaršal zrakoplovstva Sean Bell rekao je da je bilo "vrlo jasno u ranoj fazi rata" da Rusija želi postaviti vlastitu vladu u Ukrajini. Postavljala je proruske dužnosnike na okupirana područja Ukrajine tijekom cijelog rata. Bell je rekao da novi komentari Peskova pokazuju da Rusija "pokušava revidirati svoje ciljeve" jer je očito da se rat ne odvija onako kako je Vladimir Putin planirao.
Putin pustio u promet dva ledolomca na nuklearni pogon
14.17 - Ruski predsjednik Vladimir Putin hvalio se u utorak ruskom arktičkom silom pustivši u promet dva ledolomca na nuklearni pogon koji će osiguravati cjelogodišnju plovidbu zapadnim Arktikom. Vodeći svečanost koja se održala u Sankt Peterburgu putem video veze iz Kremlja, Putin je rekao da su takvi ledolomci od strateške važnosti za zemlju. "Oba ledolomca su izgrađena u sklopu većeg serijskog projekta i dio su našeg velikog sustavnog rada na obnovi i popunjavanju domaće flote ledolomaca, kako bi se osnažio ruski status velike arktičke sile", rekao je.
Arktik postaje sve važniji u strateškom smislu zbog klimatskih promjena jer otapanje leda otvara nove morske putove. Goleme rezerve nafte i plina nalaze se na području ruskog Arktika, kao i terminal za ukapljivanje plina na poluotuku Jamalu. Ledolomac Ural ući će u službu u prosincu, a ledolomac Jakutija 2024. godine. Jakutija, brod dug 173,3 metra, moći će razbijati led debljine do tri metra. U pogonu su još dva ledolomca iz iste serije, Arktik i Sibir, a za 2026. planiran je ledolomac Čukotka.
Do 2027. očekuje se i završetak super snažnog ledolomca Rusija koji će moći probijati led debljine četiri metra. "Oni su potrebni za istraživanje i razvoj Arktika, kako bi osigurali sigurnu, održivu plovidbu u toj regiji, kako bi se povećao promet duž sjevernomorske rute", rekao je Putin. "Razvoj ovog prometnog koridora od najveće važnosti omogućit će Rusiji da u potpunosti oslobodi svoj izvozni potencijal i uspostavi učinkovite logističke rute, uključujući prema jugoistočnoj Aziji".
Kuba osudila sankcije Zapada
11.24 - Kuba osuđuje sankcije Zapada protiv Rusije, uzroke ukrajinskog sukoba treba tražiti u politici SAD-a i NATO-a, rekao je kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel, koji je u posjetu Moskvi, na plenarnoj sjednici Državne dume 20. Utorak. "Kuba oštro osuđuje sankcije koje su jednostrano uvedene protiv Ruske Federacije. Uzroke sadašnjeg sukoba u regiji treba tražiti u agresivnoj politici SAD-a i širenju NATO-a do granica s Ruskom Federacijom", rekao je. Diaz-Canel je istaknuo da je Havana, iako opetovano osuđuje sankcije protiv Rusije, za rješenje sukoba u Ukrajini putem pregovora, prenosi TASS.
Stručnjak upozorava na 'još opasniju' situaciju ako Putin izgubi vlast
11.15 - Čini se da u Rusiji raste nezadovoljstvo zbog sukoba u Ukrajini, a stručnjaci raspravljaju o tome može li se svrgnuti s vlasti Vladimir Putin. Moskovski dopisnik Owen Matthews rekao je da ruski predsjednik ne bi mogao politički preživjeti "vojnu katastrofu na terenu" - poput one da Kremlj bude prisiljen vratiti teritorij koji su njegove snage zauzele još 2014, piše Sky News. No upozorio je da je alternativa Putinu "strašnija" od sadašnjeg vođe. "Ono što ne želite, što je još opasnije od trenutne situacije, čak i opasnije od Putina, je revolucionarna situacija unutar Rusije u kojoj Putin pada", rekao je za Sky News. Kaže da opozicija Putinu uključuje "nacionaliste koji su zapravo puno agresivniji od samog Putina". Matthews, koji je živio i radio u Moskvi više od 25 godina, rekao je da ne može razumjeti zašto je ruski čelnik započeo rat. Rekao je da je Putin "već pobjeđivao svojom diplomacijom koja zvecka oružjem" i da je s ovim "dogurao dosta daleko". Putin je mislio da bi svrgavanje kijevskog rukovodstva bila laka šetnja i nije se pripremio za dugotrajni rat, rekao je Matthews.
Ukrajinska sigurnosna služba SBU i policija pretresli 1000 godina star pravoslavni samostan u Kijevu
10.36 - Kompleks Kijevo-pečerske lavre koji gdje je izveden pretres ukrajinsko je kulturno blago i sjedište krila Ukrajinske pravoslavne crkve koje podržava Rusija, poznat kao Moskovski patrijarhat, izvijestio je Reuters, prenosi The Guardian. "Ove mjere se poduzimaju… kao dio sustavnog rada SBU-a na suprotstavljanju destruktivnim aktivnostima ruskih specijalnih službi u Ukrajini", rekla je Služba sigurnosti Ukrajine u priopćenju. Rečeno je da je pretraga bila usmjerena na sprječavanje korištenja pećinskog samostana kao "centra ruskog svijeta" i provedena kako bi se istražile sumnje "o korištenju prostorija … za skrivanje diverzantskih i izvidničkih skupina, stranih državljana, skladištenje oružja ”. SBU nije rekao kakav je bio rezultat racije. Moskovska patrijaršija nije odmah komentirala pretragu. U svibnju je Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije prekinula svoje veze s ruskom crkvom zbog ruske invazije na Ukrajinu i osudila potporu patrijarha Kirila, poglavara ruske crkve, onome što Moskva naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom".
SAD: Ruski ratni zločini u Ukrajini su 'sustavni'
10.25 - Rusi su ubijali, mučili i otimali Ukrajince u sustavnom obrascu što bi moglo značiti umiješanost i visokih dužnosnika u ratne zločine, rekla je u ponedjeljak veleposlanica američkog State Departmenta za globalni progon kaznenih djela Beth Van Schaack. Sve je više dokaza da je ruska invazija na Ukrajinu "popraćena sustavnim ratnim zločinima počinjenim u svakoj regiji gdje su bile raspoređene ruske snage", rekla je. Dokazi iz oslobođenih područja ukazuju na "namjerne, neselektivne i neproporcionalne" napade na civilno stanovništvo, zlostavljanje civila i ratnih zarobljenika u pritvoru, prisilno uklanjanje ili filtraciju ukrajinskih građana - uključujući djecu - u Rusiju, te pogubljenja i seksualno nasilje, rekla je novinarima. Kada vidimo takve sustavne postupke, uključujući stvaranje goleme filtracijske mreže, vrlo je teško zamisliti kako bi ti zločini mogli biti počinjeni, a da odgovornost ne obuhvaća vrh zapovjednog lanca", rekla je.
Van Schaack predstavlja Sjedinjene Države pri globalnim tijelima koja istražuju ratne i druge zločine, a trenutnu situaciju nazvala je "novim nirnberškim trenutkom", misleći na suđenja za ratne zločine održana u tom njemačkom gradu potkraj Drugoga svjetskog rata. Rekla je na brifingu za novinare da je devetomjesečni ruski napad na Ukrajinu izazvao "niz inicijativa za utvrđivanje odgovornosti bez presedana", uključujući mnoga tijela zajedno s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu. Tijela koordiniraju utvrđivanje prioriteta i pristupa "prema svim dostupnim pravnim osnovama", rekla je. Van Schaack nije htjela konkretno reći može li ruski predsjednik Vladimir Putin biti procesuiran za ratne zločine u Ukrajini. Ali rekla je da će tužitelji "slijediti kamo vode dokazi". Prema međunarodnom pravu, doktrina odgovornosti nadređenog dopušta da kazneni progoni "idu do vrha zapovjednog lanca", rekla je. "Kada gledamo sam razmjer zlodjela koji su pokazale ruske snage, on je ogroman u usporedbi s optužbama koje smo vidjeli protiv ukrajinskih snaga".
Rusi odustali od promjene ukrajinske vlasti
9.28 - Rusija "više nema u planu" promjenu vlasti u Ukrajini, otkrio je Kremlj. Kada je započela ruska invazija, Moskva je jasno dala do znanja da želi srušiti ukrajinsku vladu i postaviti vlastito vodstvo. Tada se strahovalo za život ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, iako je on ostao u glavnom gradu zemlje. U novim komentarima, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da njegova zemlja "ne namjerava 'specijalnu operaciju' kojom bi promijenila vladu u Ukrajini". Rusija je imenovala niz ciljeva za svoj rat u Ukrajini, uključujući pomoć govornicima ruskog jezika u istočnoj regiji Donbasa i borbu protiv takozvane "antiruske enklave".
Putin će se susresti s majkama ruskih vojnika?
9.24 - Ruska novinska kuća izvijestila je da će se Vladimir Putin sastati s majkama vojnika koji se bore u Ukrajini. Tri neimenovana izvora iz predsjedničke administracije rekla su listu Vedomosti da će se sastanak održati sljedećih dana, prenosi Sky News. Međutim, Kremlj to nije službeno objavio, a glasnogovornik Dmitrij Peskov je navodno odbio potvrditi ili opovrgnuti planove.
Dva dana raketiranja znatno oštetilo najveću europsku nuklearku
8.47 - Dva dana intenzivnog raketiranja najveće nuklearne elektrane u Europi, Zaporižje, ostavilo je značajne štete, objavio je Institut za rat u svojem novom izvještaju. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je u ponedjeljak kasno navečer da nema direktne prijetnje za sigurnost reaktora te da su skladišta goriva netaknuta unatoč brojnim granatama. Rusija i Ukrajina i dalje se međusobno optužuju za raketiranje Zaporižja.
Ukrajinska obavještajna služba objavila je da ruske snage planiraju izvesti napade na ključnu bjelorusku infrastrukturu pod lažnom izlikom, a zapravo kako bi izvršili pritisak na bjelorusku vojsku da se uključi u rat u Ukrajini. Ukrajinska vojska nastavlja s vojnim operacijama na području Mikolajiva kao i kontraofenzive dok Rusi nastavljaju s napadima oko Bahmuta i Avdivke. Također, mobilizirani Rusi nastavljaju s pobunama i bjegovima, dodaje se.
Rusi bacaju mrtve vojnike na odlagalište otpada
8.04 - Ruske snage Vladimira Putina optužene su za bacanje mrtvih vojnika na odlagališta otpada u Hersonu gdje je "smrad spaljenog mesa ispunjava zrak". Prema izvješćima, kako prenosi The Sun, stanovnici su primijetili ruske vojnike kako nose torbe koje su zatim zapalili, ispunjavajući zrak velikim oblakom dima i smradom zapaljenog mesa. Govoreći za Guardian, Irina, stanovnica Hersona je rekla: "Svaki put kada je naša vojska tamo granatirala Ruse, oni su premjestili ostatke na odlagalište i spalili ih." Herson su nedavno ponovno zauzele ukrajinske snage nakon što su pokrenule protuofenzivu. U međuvremenu, elektrana Zaporižja - najveća europska nuklearna stanica - bila je izložena intenzivnom granatiranju tijekom posljednja tri dana, pojačavajući strahove od nuklearne katastrofe dok rat u Ukrajini bjesni.
Ukrajinci će vjerojatno živjeti s nestancima struje do kraja ožujka
7:17 - Ukrajinci će vjerojatno živjeti s nestankom struje barem do kraja ožujka, rekao je Sergej Kovaljenko jedna od voditelja kompanije YASNO, jednog od najvećih dobavljača električne energije u zemlji. Polovica ukrajinske energetske infrastrukture oštećena je u ruskim napadima pa su milijuni građana bez struje i vode dok zima dolazi i temperature padaju ispod ništice. Kovaljenko, voditelj kompanije YASNO za Kijev, rekao je da radnici žure obaviti popravke prije nego što temperature padnu još niže.
"Želio bih da svi znaju: Ukrajinci će najvjerojatnije živjeti s nestankom struje barem do kraja ožujka", rekao je Kovaljenko.
Moldavija neće ostati na cjedilu
7:15 - Međunarodni donatori obećali su da neće Moldaviju ostaviti na cjedilu, na konferenciji u Parizu na kojoj prikupljaju novac za najsiromašniju europsku državu pogođenu ruskom invazijom na Ukrajinu.
"Nećemo ostaviti Moldaviju ni u mraku ni na hladnoći niti je prepustiti sudbini u vrijeme prijetnji", rekla je u ponedjeljak njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
Moldavija je u lipnju zajedno s Ukrajinom dobila status kandidatkinje za članstvo u EU-u. Stotine tisuća izbjeglica slilo se u zemlju s 2,6 milijuna stanovnika na počeku rata u Ukrajini.
Nuklearka Zaporižja trenutno je sigurna
7:1 - Nema trenutne zabrinutosti glede nuklearne sigurnosti u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporižja, kojom upravlja Rusija, unatoč granatiranju koje je krajem tjedna izazvalo veliku štetu, rekla je u ponedjeljak UN-ova agencija za atomsku energiju, nakon što su njeni stručnjaci pregledali elektranu.
Međunarodna agencija za atomsku energiju IAEA, čija su četiri člana osoblja smještena u elektrani Zaporižja, najvećoj u Europi, u nedjelju je poručila da je krajem tjedna došlo do najvećeg granatiranja u proteklih nekoliko mjeseci, no da ključni sigurnosni sustavi nisu pogođeni. Rusija i Ukrajina se posljednjih mjeseci međusobno optužuju za granatiranje, u kojem su oštećene zgrade i dalekovodi, čime je prekinuta opskrba električnom energijom, ključna za hlađenje šest reaktora i sprečavanje taljenja njihovih jezgri. Ti dalekovodi nisu oštećeni u granatiranju krajem prošlog tjedna.
