U jednom Amerikancu kuca svinjsko srce. Ne, to nije pokušaj da ga se bilo kako uvrijedi ili okarakterizira - to je stvarnost koju su postigli liječnici sa Sveučilišta Maryland.
Ksenotransplantacija, odnosno presađivanje životinjskih organa u čovjeka, dosad je bio pojam o kojem se govorilo kao o dalekoj budućnosti, no to je postala sadašnjost koja otvara brojna pitanja, ali i potpuno drukčiju perspektivu.
Dok su se pripremali za prvu uspješnu transplantaciju životinjskog organa u čovjeka, ni kirurzi, ni pacijent David Benett nisu znali kako će završiti.
"On je sam rekao: 'Želim živjeti, a ako ne preživim, vi ćete puno naučiti.' I da, volio bih da znamo više. Ali svaki dan uz ovog gospodina puno učimo. I za sada smo sretni zbog odluke da krenemo naprijed, a i on također. Veliki osmijeh je na njegovom licu danas“, rekao je Bartley Griffith s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Marylandu.
Za Davida Benetta srce svinje bila je šansa na dugom štapu, ali ipak jedina, jer ljudskih donora nije bilo.
"Rekli su nam da ima manje od šest mjeseci i da je ovo vrlo
eksperimentalno. Mogao je uopće ne preživjeti ili izdržati jedan
dan ili možda nekoliko dana. Mislim, u ovom trenutku smo u
nepoznatom", kaže Benettov sin, David Benett
mlađi.
Danas je tek treći dan od operacije i David Benett stariji se,
kaže njegov sin i imenjak - dobro osjeća. Prijašnji pokušaji
transplantacija "organa sa svinje na čovjeka nisu uspjeli zbog
genetskih razlika, zbog kojih je organ bivao ubrzo odbačen.
Zahvaljujući tzv. "alatima za uređivanje gena" taj je problem
sada prošlost, a otvara potpuno drukčiju budućnost.
"Uvijek se govorilo da je ksenotransplantacija budućnost i da će to uvijek biti. To je citirano više puta. Želim reći da je ksenotransplantacija sada sadašnjost", kazao je Muhammad Mohiuddin s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Maryland.
Bez obzira na etička pitanja koja će sigurno isplivati, ksenotransplantacija bi mogla riješiti problem nedostatka ljudskih organa, a već se istražuje presađivanje svinjske jetre, pluća i bubrega u čovjeka.