Kineski premijer Li Keqiang nedavno je boravio u Hrvatskoj te je u Dubrovniku otvorio summit 16+1 na kojem su šefovi država i vlada iz Kine i zemalja srednje i jugoistočne Europe razgovarali o zajedničkim projektima, ali bez Bruxellesa.
Takvom situacijom u Europskoj uniji nisu oduševljeni, piše Deutsche Welle. U okviru "Novog puta svile", Kina pokušava od jugoistočne Europe učiniti kariku koja povezuje Kinu i tržišta srednje Europe. Cijela je inicijativa posebno privlačna zemljama zapadnog Balkana čijoj je lošoj infrastrukturu potrebna obnova.
Kinezi u Hrvatskoj grade Pelješki most, za koji je Zagreb povukao sredstva iz EU, a tu je još nekoliko obećanih projekata, za koje je u ovom trenutku teško reći hoće li se realizirati. Spominju se nogometni stadion, pruga od Rijeke do Zagreba, ulaganja u posrnula hrvatska brodogradilišta...
Većina EU uz Kinu
Unatoč neslaganju Bruxellesa, ovoj se inicijativi pridružila i Grčka, ali i Italija, pa tako sada u inicijativi na ovaj ili onaj način sudjeluje 15 od 28 zemalja članica EU, dakle većina. Kako piše DW, Bruxelles ovaj skup u Dubrovniku vidi kao provokaciju u vlastitom stražnjem dvorištu. Strahuju kako Peking novcem osigurava sljedbenike te vrši opstrukciju zajedničkog stava EU.
Premda premijer Li ističe kako Kina nema namjeru podijeliti EU, to se odavno već dogodilo. Od 2007. Kina je u velike projekte u istočnoj Europi investirala 29 milijardi dolara, a od toga je najviše profitirala Srbija s investicijama od deset milijardi dolara. Slijede Mađarska s četiri milijarde, Poljska s tri i Rumunjska s dvije i pol milijarde.
Kineze europske pravne odredbe ne zanimaju, osim kad postanu prepreka, a to se ne događa često. Bruxelles se žali da su javni natječaji za kineske građevinske projekte netransparentni i da pogoduju korupciji te kako Kinezi pokušavaju angažirati vlastite radnike i tvrtke, umjesto da zaposlene lokalne.
Šetnja Stradunom nakon summita 16+1
Strah u Bruxellesu
Također, u Bruxellesu strahuju da bi veliki krediti gurnuli zemlje EU u dugove i ovisnost od Kine. Imajući na umu sve obećane projekte u Hrvatskoj, ne tako sjajnu ekonomsku situaciju i dugu povijest dvojbenih političkih odluka, postavlja se pitanje je li i Hrvatska pred tim rizikom.
U EU predbacuju Kini i da njihove tvrtke ne vode računa o ekološkim standardima te da tamošnje tržište nije na isti način otvoreno Europljanima.
Hrvatska je, između ostalog potpisala i izjavu o namjerama suradnje s kineskim Huaweijem s kojim će ulagati u područje umjetne inteligencije i postavljati 5G mrežu. Jednostavno, Kinezi imaju bolje uvjete u tržišnoj utakmici i to nude siromašnijim zemljama EU, među kojima je i Hrvatska.
Projekti "Novog puta svile" mogli bi se isplatiti tek za 50 ili više godina, ali rezultati pekinških investicijama već su vidljivi u zemljama Europe gdje nastaju mostovi, ceste, infrastrukturu, piše DW. Cijela ova kineska stragija, zasad ostavlja Bruxelles bez konkretnog odgovora.
