Najmanje 72 osobe su ubijene u rezultatu nemira koji su počeli početkom travnja.

Mnogi u Venezueli bijesni su na Madurovu vladu, optužuju je za sve veću inflaciju, nestašice svega - od hrane do lijekova, te za gušenje ljudskih prava. Traže izbore, oslobađanje uhićenih aktivista, međunarodnu pomoć i autonomiju parlamenta koji je pod vodstvom oprobene većine.

Smrt na studentskim prosvjedima

Tužiteljstvo je potvrdilo otvaranje istrage o smrti Josea Pereza, koji je bio na studentskim prosvjedima u gradu Rubiu na zapadu zemlje. On je stradao kada su naoružane paravojne snage otvorile vatru na prosvjednike.

Otvorena je istraga i u slučaju smrti Luisa Vere koji je tijekom prosvjeda na sjeverozapadu zemlje pregažen automobilom.

Protivnici predsjednika, takozvani Chavisti - nazvani po bivšem predsjedniku Hugu Chavezu - traže Madurov odlazak jer smatraju da je on odgovoran za ekonomsku krizu. Oporba mjesecima traži prijevremene izbore. Prema anketama, sedam od deset građana Venezuele želi da Maduro ode s vlasti.

Zloporaba ustavnih promjena

Vojska, nezaobilazan čimbenik u politici ove zemlje, pružila je Maduru prije par tjedana "bezuvjetnu" potporu, ali je njezin glavni zapovjednik nedavno pozvao vojnike da prekinu sa "zločinima" nad prosvjednicima.

Analitičari ističu da bi gubitak vojne potpore mogao ubrzati odlazak Madura kojemu mandat istječe krajem 2018.

Madurovi protivnici upozoravaju da si predsjednik ustavnim izmjenama želi omogućiti što dulji ostanak na vlasti, dok predstavnici vlasti njih optužuju za terorizam kojemu je cilj državni udar koji podupiru Sjedinjene Države.