Površina leda što prekriva Arktički ocean bila je zimus najmanja u zadnjih 38 godina, što je novi znak da se klimatske promjene ubrzavaju, upozoravaju znanstvenici.
Arktički led na vrhuncu zime ima najmanju površinu, i to treću godinu zaredom otkad su 1979. počela satelitska mjerenja, priopćili su u srijedu Nasa i Američki institut za snijeg i led (NSIDC).
Ovo nije neočekivano, budući da je 2016. bila najtoplija godina dosad izmjerena na planetu, obilježivši treću najtopliju godinu zaredom. Takvo što nije viđeno od 1880. kada se temperatura počela mjeriti.
Led na Arktiku u zimsko vrijeme imao je 7. ožujka površinu 14,42 milijuna četvornih kilometara, što je najveća površina u 2017. jer će se s dolaskom proljeća početi topiti, dodaju znanstvenici.
U 2015. najveća površina leda bila je 14,51 četvorni kilometar a sljedeće godine 14,52 četvorna kilometra.
Znanstvenici u NSIDC-u pripisuju tu pojavu veoma toploj jeseni i zimi s temperaturom na površini Arktičkog oceana 2,5 Celzijeva stupnja iznad od prosjeka.
"Pratim arktičku klimu zimi već 35 godina i još nisam vidio ovo što se događa zadnjih godina", rekao je ravnatelj NSIDC-a Mark Serreze.
Usto, podatci dobiveni putem satelita CryoSat-2 Europske svemirske agencije (ESA) pokazuju da je arktički led nešto tanji nego u zadnje četiri godine.
"Tako tanak led na početku toplog dijela godine najavljuje mogućnost novog rekorda u najmanjoj površini leda u rujnu", ističe Julienne Stroeve, znanstvenica u NSIDC-u.
Najmanja površina leda u rujnu prvi put je privukla pozornost znanstvenika 2005. kada je pala na neviđeno nisku razinu.
Sličan fenomen je zabilježen na južnoj polutci, gdje je plutajući led na Antarktičkom oceanu 3. ožujka dosegnuo dosad najmanju površinu od 2,11 četvorna km.
No površina leda na Antarktičkom oceanu je jako promjenjiva, ističu znanstvenici podsjećajući da je njegova najmanja površina dosegnula povijesni rekord prije samo dvije i pol godine.
