Nakon snažnog potresa koji je jutros nešto nakon 4 sata dobro zdrmao balkansko područje, i to u blizini granice Bosne i Hercegovine i Crne Gore, javljaju se stručnjaci.
Sarajevski profesor geografije Vedran Zubić objasnio je što točno znači dubina potresa, ali i zašto je potres uopće nastao.
"Najviša planina BiH, Maglić, nalazi se upravo na granici država. Treba napomenuti da je najviša točka Maglića s crnogorske strane Veliki Vitao (2397 metara), a upravo je u toj zoni zabilježen potres. Prema prvim informacijama, potres je jačine 5.6 po Richteru i na dubini od 7,6 kilometara, a to znači da je plitak. Njegov je epicentar 20 kilometara sjeverozapadno od Plužina, a upravo je to subdukcijska zona vanjskih Dinarida", napisao je Zubić u objavi na Facebooku.
Zubić je objasnio i da je "aktivnost jadranske mikroploče koja se nalazi ispod ovog dijela Europe opći uzrok svih potresa" te da je on odgovoran za "subdukciju, rast planina, ali i seizmičku aktivnost".
Profesor Zubić istaknuo da je upravo to područje seizmički vrlo aktivno, ali i da potres zabilježen u četvrtak nije tako jak.
"Otprilike se na planetu dogode dva potresa dnevno jačine između 5 i 5,9 po Richteru. Može se reći da je iznimno jak za osjećaj, ali ne i tako jak u razmjerima 'svjetskih jačina'. Crna Gora je tektonski aktivna i političke granice nemaju veze s potresima. Ovo je regija dodira dvije geološke i tektonske mase. Taj dodir različitih petroloških segmenata izaziva vječnu mogućnost seizmičke aktivnosti", napisao je Zubić.
Upozorio je i na moguće odrone, koji bi, tvrdi Zubić, mogli napraviti više štete od potresa. Podsjetimo, potres magnitude 5.3 po Richteru probudio je Crnogorce, a prema komentarima na službenim stranicama Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC), potres se osjetio i u Hrvatskoj.
Na EMSC stranici stoji više od 1500 reakcija građana koji su osjetili potres.
"Bilo je strašno", "U Dubrovniku poprilično duga i jaka trešnja", "Osjetio sam u Tirani na dobrih nekoliko sekundi", "Kao da je vječno drhtalo", "Direktno iz sna u potresnu stvarnost, nimalo ugodno", "Prestrašno i predugo, jedan od gorih potresa koji sam doživjela", samo su neki od komentara ljudi koji su doživjeli podrhtavanje.
Nakon tog jačeg potresa oko 4 sata, uslijedila je serija manjih potresa. Samo nekoliko minuta kasnije, 20-ak kilometara od Mostara, zatreslo je 3,2 po Richteru, ubrzo je opet treslo u Crnoj Gori, 3,1 po Richeru, a onda je uslijedio niz potresa.
“Ne možemo predvidjeti može li se ponoviti potres iste jačine ili biti jači. Ono što možemo reći je da smo imali 30 naknadnih potresa od 3,5 do 1,5 Richterove ljestvice”, rekla je Milena Tomanović iz crnogorskog seizmološkog zavoda.
Prema riječima predsjednika Mjesne zajednice Krstac Dragoljuba Manojlovića, na području Golije, gdje je bio epicentar potresa, nastala je veća materijalna šteta.
"Iz svakog sela u Goliji me zovu da su im popucale kuće, štale, da je dosta oštećenih krovova. Na putu Nikšić - Krstac ima više odrona", rekao je za Vijesti.me. Neke su prometnice zbog odrona bile zatvorene do ranih jutarnjih sati.
Inače, Crnu Goru je u travnju 1979. pogodio katastrofalan potres magnitude sedam po Richteru u kojem je poginula 101 osoba.
POGLEDAJTE VIDEO: Barijere u Hrvatskoj Kostajnici funkcioniraju! Džemal se sjeća '55.: 'Voda je ulazila i kroz prozor'
