U šumama nedaleko od Kijeva, posljednja linija ukrajinske obrane uvježbava se za scenarij iz noćne more - ulazak ruskih vojnika duboko u unutrašnjost zemlje. Arhitekt, sredovječna žena i umirovljenik dio su snaga Teritorijalne obrane koji su tek u nastajanju. Cilj ukrajinskih vlasti je stvoriti pričuvni sastav u svakoj regiji, koji će neutralizirati neprijatelja ako probije prve linije.
"Mi smo vikend vojska", rekao je za The Wall Street Journal 33-godišnji Jurij Bredak, arhitekt i otac dvoje male djece.
No, "vikendaši" postaju važna karika u nastojanjima Ukrajine da se obrani od moguće ruske invazije. Naime, ove jedinice nastojat će riješiti ključni problem, koji je bio vidljiv još za sukoba 2014. Tada su se građani željeli boriti, ali nisu znali kako. Prije osam godina, tisuće loše obučenih dragovoljaca borile su se protiv proruskih separatista. Nekako su izvojevali oslobađanje nekih gradova, no bili su lako slomljeni nakon što su se suočili s tajnim jedinicama ruske vojske.
U jednom istraživanju, provedenom krajem prošle godine, trećina ispitanika je rekla da je spremna uzeti pušku u ruke i boriti se u slučaju ruskog napada. Ukrajinska vlada želi izbjeći isti scenarij, zbog čega je oformila tečajeve i garnizone za one koji se ne žele u potpunosti posvetiti ratovanju, ali žele sudjelovati u obrani. Rezervne snage imaju i dodatnu vrijednost - mogu se aktivirati odmah u slučaju ruskih napada unutar zemlje. Plan je da od proljeća budu spremni na svako proglašenje izvanrednog stanja.
Teritorijalna je obrana osnovana 2014., da bi kasnije bila pripojena vojsci. Sad su opet zasebna cjelina s jasnom strukturom. Dužnosnici očekuju da će popuniti pričuvne jedinice sa 130.000 ljudi.
"Oni će braniti gradove, sela, ključnu infrastrukturu, mostove, tunele, ceste i tako dalje", rekao je ministar obrane Oleksij Reznikov.
Veterani nisu oduševljeni
Da bi postali ukrajinski teritorijalci, građani moraju najprije razgovarati sa zapovjednikom mjesne postrojbe, a zatim otići na liječnički pregled te donijeti potvrdu o nekažnjavanju. Ako su svi uvjeti zadovoljeni, potpisuju ugovor i kreću na obuku koja uključuje teorijsku, ali i praktičnu nastavu.
Neki su skeptični oko toga. Naročito se to odnosi na veterane iz sukoba na istoku Ukrajine, kojih je oko 420.000. Njima nije jasno hoće li sukob izbiti prije nego rezervisti budu spremni. Radije bi se udružili, kažu, sa svojim starim suborcima, nego s novim rezervistima.
"Naša vojna priprema je problem. Mnogo Ukrajinaca ne želi se boriti. Život je brz i Ukrajinci su izgubili puno energije zbog dugog rata, covida i drugih problema. Treba učiniti puno više kako bismo bili spremni u slučaju napada Rusije", rekao je Jurij Bojko, koji je sa 68 godina prestar za borbu, ali pohađa obuku kao savjetnik.
Zabrinutost za obitelj
Većina teritorijalaca ima posao i obitelj, zbog čega se, unatoč snažnoj želji za otporom neprijatelju, potajno nadaju da ipak neće morati otići na bojišnicu u slučaju ruskog napada. Među njima je i 51-godišnja Marta Juzkiv, koja se živo prisjeća sovjetske vladavine nad Ukrajinom.
"Znam što će se dogoditi ako Rusija dođe ovamo. Oni već dugo pokušavaju uništiti Ukrajinu. Uništili su naše crkve, ukrali našu povijest… To je nešto što ne želim da se ponovi", rekla je ona.
Među novopečenim teritorijalcima su i studenti. Iako su neki od njih bili uznemireni vježbama po hladnoći i snijegu, priznaju da je prijetnja njihovoj zemlji stvarna.
"Civilima je teško naviknuti se na vojne običaje, posebice na potrebu davanja i izvršavanja preciznih zapovijedi, rekao je 46-godišnji Denis Semirog Orlik, zapovjednik teritorijalne jedinice, a inače arhitekt.
Među rezervistima je završio zbog vijesti o ruskoj invaziji. Prisjetio se razaranja koje su Rusi počinili u Siriji. I on je zabrinut zbog svoje obitelji. Ne zna kako će oni reagirati, ako bude morao poći u rat. Imao je i ušteđevinu za slučaj sukoba, no zbog ekonomske situacije u zemlji i stalne neizvjesnosti na istoku, već ju je potrošio. Smatra da je zbog toga Ukrajina ipak postala drugačija zemlja te da bi ljudi trebali biti motivirani obranom svojih domova.
"U ratu je glavna stvar volja za pobjedom. Rusi nemaju istu motivaciju kao mi", zaključio je Semirog Orlik.
Ukrajina pozvala Rusiju da povuče snage s granice i nastavi dijalog
Ukrajina je u nedjelju pozvala Rusiju da povuče svoje snage nagomilane duž granice dviju zemalja i nastavi dijalog sa Zapadom ako "ozbiljno" želi smanjiti napetost.
"Ako su ruski čelnici ozbiljni kada kažu da ne žele novi rat, Rusija mora nastaviti svoje diplomatske napore i povući snage nagomilane duž ukrajinske granice i na privremeno okupiranom ukrajinskom području", objavio je na Twitteru ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
"Diplomacija je jedini mogući put", dodao je Kuleba.
Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika i teškog oružja blizu ukrajinske granice, izvijestile su zapadne zemlje koje strahuju od moguće invazije.
Moskva niječe da želi napasti Ukrajinu, ističući da ne želi rat, već jamstvo Sjedinjenih Država i NATO-a za svoju sigurnost, a napose da Ukrajina neće biti članica Saveza i da Washington neće otvoriti nove vojne baze u bivšim sovjetskim republikama.
Rusija "ne želi biti u položaju da se (njezina) sigurnost redovito ugrožava", kao što bi to bio slučaj da Ukrajina uđe u NATO, rekao je u nedjelju ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
U telefonskom razgovoru s francuskim kolegom Jean-Yvesom Le Drianom, ukrajinski ministar vanjskih poslova pozvao je u subotu Zapad da "bude oprezan i odlučan u kontaktima s Rusijom", rekavši da se zauzima za "političko i diplomatsko rješenje" krize.
