Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković doputovao je u nedjelju u službeni posjet Ukrajini gdje će se sastati s najvišim ukrajinskim dužnosnicima, kojima će obećati daljnju potporu RH na njihovom europskom putu i unapređenje sveukupnih bilateralnih odnosa.
Ovo je prvi službeni posjet jednog hrvatskog premijera toj zemlji.
Odmah po dolasku, Plenković se sastao s hrvatskim gospodarstvenicima - premijera prati brojno gospodarsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom HGK Lukom Burilovićem koje će sudjelovati u ponedjeljak na ukrajinsko-hrvatskom gospodarskom forumu u Kijevu. Forum, na kojemu će se predstaviti sedamdesetak uglednih hrvatskih tvrtki te razgovarati sa stotinjak potencijalnih ukrajinskih partnera, otvorit će dvojica premijera, što pokazuje važnost koju pridaju unapređenju gospodarskih odnosa.
"Mislim da je dobro da danas s više od stotinu hrvatskih gospodarstvenika i sutra u Kijevu na gospodarskom forumu, koji organizira Hrvatska gospodarska komora i njihovi partneri u Ukrajini ... pokušamo učiniti sve kako bi približili te partnere, kako bi postojeću razmjenu koja je negdje oko 50 milijuna dolara digli na višu razinu", rekao je Plenković novinarima.
Burilović je izjavio kako je siguran da će na forumu biti postignuti rezultati i dogovoreni poslovi, a da će on iskoristiti priliku da pozove ukrajinske gospodarstvenike da ulažu u Hrvatsku a na RH je da im olakša ulazak na svoje a time i na europsko tržište.
On je izrazio nadu da će uskoro biti usvojena porezna reforma koja će jamčiti "stabilan porezni sustav što je također dobar preduvjet za inozemne ulagače pa tako i ulagače iz Ukrajine".
Ukrajina je prepoznata kao država s kojom bi Hrvatska u perspektivi mogla ostvariti visoku razinu suradnje u nizu područja kao što su gospodarstvo, kultura i znanost. Stoga je na sjednici vlade u četvrtak u Vukovaru osnovana Radna skupina za suradnju Hrvatske i Ukrajine koja će u svrhu intenziviranja i unapređenja cjelokupnih bilateralnih odnosa koordinirati radom između resora državne uprave. Radna skupina osnovana je s tri cilja, a to su: unapređenje kulturne, znanstvene i gospodarske suradnje; pomoć Ukrajini u približavanju EU-u te pomoć u njezinoj mirnoj reintegraciji. Dva potonja cilja temeljit će se na hrvatskim iskustvima u tim područjima.
Iskustva Hrvatske u mirnoj reintegraciji okupiranih područja "mogu bilo vrlo korisna za Donjeck, Luhansk i Krim i stoga je vlada i osnovala posebnu radnu skupinu u kojoj su i aktualni predstavnici nadležnih resora i nekoliko ljudi iz tog vremena", kazao je Plenković.
Po njegovim riječima, bila bi šteta propusiti kvalitetu odnosa izgrađenih dok je tijekom dvije godine u Europskom paarlamentu bio zadužen za Ukrajinu "i ne iskoristiti ih i za unapređenje hrvatsko-ukrajinskih odnosa".
Ovaj posjet je i "doprinos širim europskim naporima da pomognemo Ukrajini u gospodarskom, financijskom smislu, stabilizacijskom pogledu i stoga očekujem kvalitetne razgovore sutra a i korist nakon ovog posjeta u smislu sklapanja ugovora i poslova".
Posjet je dogovoren još u rujnu ove godine, kada je Plenković boravio u Kijevu kao potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Europskoga parlamenta i predsjednik parlamentarnog odbora za pridruživanje Ukrajine i Europske unije.
Ukrajina sutra obilježava treću godišnjicu ustanka na Majdanu, a Plenković je rekao da datum njegovog posjeta nije slučajno izabran. "Nismo slučajno izabrali ovaj termin. Razgovarali smo o tome, mislim da sam ovdje bio 15. i 16. rujna. Oni su tada već znali, to je bilo nakon izbora, da postoje dosta dobre šanse da ja postanem predsjednik vlade i onda smo se dogovorili da će to biti jedan od prvih posjeta", kazao je on dodajući da "sve što obećajemo tako i radimo".
Plenković će u ponedjeljak razgovarati s predsjednikom ukrajinske vlade Vladimirom Grojsmanom, predsjednikom Ukrajine Petrom Porošenkom, predsjednikom Vrhovne Rade Andrejem Parubijem i potpredsjednicom Vrhovne Rade Irinom Geraščenko.
Također će biti potpisano nekoliko sporazuma između dviju vlada. Radi se o sporazumu o suradnji u području sprječavanja katastrofa i uklanjanja njihovih posljedica, protokolu o izmjenama i dopunama ugovora o međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima te dodatnom protokolu ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja.