Generalno, neuspio posjet ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova Srbiji i Aleksandru Vučiću diljem Europe doživljava se kao "udarac Rusiji" nakon što je, kako se također tumači, Kremlj posjetom Lavrova za četiri dana namjeravao preteći posjet Beogradu njemačkog kancelara Olafa Scholza.
Lavrov je put morao otkazati nakon što su mu Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora uskratili dozvolu za prelijetanje njihovih zračnih prostora avionom.
To je sada na društvenim mrežama komentirao bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin, što je prenio Ukrinform, a njegov komentar posebno je zanimljiv u svjetlu činjenice da je upravo Klimkin četiri godine s Lavrovim pregovarao o rješenju krize oko Donbasa i Krima, da je, uopće, imenovanje Klimkina kao nestranačkog člana vlade Petra Porošenka 2014. dočekano kao "korak naprijed u odnosima s Rusijom".
"Lavrovu je zabranjen ulazak u zračni prostor kad je htio posjetiti Srbiju. Nije to tek puki iznenadni udarac. To je Balkan, prostor što ga je Rusija dugo vremena smatrala svojim područjem utjecaja, isto kao i nas. Rusija je sada dobila signal da je na Balkanu 'nepoželjna'", objasnio je Klimkin svu težinu udarca što ga je Kremlj primio zabranom leta Lavrovu u Beograd.
"Europa se postepeno čisti od Rusije, i ovdje u Ukrajini, ali sada konzistentno i na Balkanu. Ovaj proces mora se dovršiti – manje Rusije, više Europe", dodao je.
Ako netko spada u uski krug diplomata koji jako dobro poznaju dotičnu problematiku i koji su mnoštvo puta bili oči u oči s Lavrovim, onda je to Klimkin, čovjek koji je s višedesetljetnim prvim čovjekom vanjske politike Vladimira Putina u jednom trenutku čak uspio doći do toga da mu se ovaj kune da su se proruski separatisti povukli iz nekih područja Donbasa.
Taj dan kad je Lavrov trebao službenim avionom doletjeti u Beograd, pa su mu prolazak na zahtjev odbili Bugarska, Sj. Makedonija i Crna Gora, naš portal je zanimalo je li možda Kremlj zahtjev za prolaskom uputio i Republici Hrvatskoj.
Iz kabineta ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića uputili su nas na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture "odnosno u provedbi Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo". Iz ministarstva Olega Butkovića su nas, međutim, uputili dalje na Ministarstvo vanjskih poslova. I tek tamo su odgovorili:
"Ruska strana nije nam se obraćala po navedenom pitanju."
To znači da Rusija dopuštenje za prelet nije tražila niti od Hrvatske niti od Rumunjske, preko koje je Lavrov također mogao letjeti, jednako kao i preko Bugarske, ali da niti na Rumunjsku niti na Bugarsku Kremlj nije uopće računao da bi mogao dobiti dopuštenje.
Hrvatska je, inače, početkom svibnja pri protjerivanju ruskih diplomata iz Zagreba čak i njima tada uskratila korištenje leta ruskim avionom. Bilo je to do tada najdosljednije poštivanje odluke na razini EU-a o zatvaranju zračnog prostora za ruske avione.
Možemo samo nagađati koliko je takav stav Zagreba bio posljedica toga što je ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov još od samih početaka rata u Ukrajini signalizirao i takve stvari kao što je da Rusija "ima planove i protiv Hrvatske". O njemu je RTL.hr tim povodom pisao i u kontekstu njegovog starijeg kolege u Srbiji, Aleksandra Bocana-Harčenka.
Bocan-Harčenka je, inače, nakon debakla Lavrova s posjetom Beogradu zapala uloga da "glumi Lavrova" na sastanku s Vučićem umjesto Putinovog šefa diplomacije koji nije uspio proći kroz sigurnosni koridor na Balkanu koji se, kako je konstatirao Klimkin, očito postepeno oslobađa utjecaja Rusije. Kako Kremlj nije niti pokušao tražiti prelet za Lavrova niti preko Rumunjske niti preko Hrvatske, očito ne gaji iluzije o tome kako stvari stoje.
