Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt izjavio je u četvrtak kako su "sve opcije" za rješavanje krize u toj zemlji na stolu izostane li dijalog i nastavi li se ugrožavati integritet države.
Schmidt je u petak u parlamentu BiH, po prvi put i na osobni zahtjev, pred zastupnicima u Zastupničkom domu obrazložio svoje viđenje stanja u toj zemlji nakon što je u njoj izbila najteža politička kriza od potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Krizu je prouzročila blokada rada državnih tijela vlasti na koju su se odlučili dužnosnici iz Republike Srpske predvođeni članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. On je najavio kako će već u studenome parlament RS donijeli cijeli niz zakona kojima će osporiti status oružanih snaga BiH, policijskih agencija i državnih pravosudnih tijela kao i pravo BiH da prikuplja poreze i carine. Sve te ovlasti Dodik kani prenijeti na razinu RS, uključujući tu i uspostavu entitetske vojske.
Zastupnici iz RS nisu ni došli na sjednicu parlamenta u Sarajevu kako bi čuli što Schmidt ima kazati o sadašnjem stanju jer drže kako je on protupravno imenovan za visokog predstavnika s obzirom da o tome nije raspravljalo Vijeće sigurnosti UN.
Schmidt je ipak i njima poslao jasnu poruku.
"Nitko tko potiče dezintegraciju države neće biti u prilici to realizirati. Jasno je da nitko nema interes vratiti sat unatrag, a međunarodna zajednica neće sjediti po strani i to nijemo promatrati", kazao je visoki predstavnik u prvom govoru pred Zastupničkim domom nakon 100 dana mandata na ovoj dužnosti.
Trenutačno stanje u BiH opisao je kao "jedno od najvećih osporavanja" njezina suvereniteta od 1995. godine.
Međunarodna zajednica, kako je istaknuo, ima dovoljno briga diljem svijeta, no osjeća odgovornost pomoći očuvanju mira i stabilnosti na Balkanu pa tako i u BiH. Dodao je kako svoju ulogu vidi sa svim ovlastima iza kojih stoji međunarodna zajednica, iako kani nastojati da se što više rješenja postigne dogovorom.
'Izmjene izbornog zakona moraju biti dogovorene u zemlji'
"Uvjeravam vas da međunarodna zajednica razmatra sve moguće opcije", upozorio je Schmidt pojašnjavajući kako ne isključuje uporabu ovlasti koje ima na raspolaganju, no to je scenarij kojega se može očekivati ne dovede li do rezultata "politički pristup".
Kazao je kako je "blago optimističan" da parlament RS ipak neće usvojiti sporne zakone kojima prijeti Dodik i koji bi doveli u pitanje integritet države.
Blokada države, kako je istaknuo, protivna je prisegama koje su izabrani dužnosnici dali, a svi oni koji "pričaju priče" dok izbjegavaju stvarne izazove neće imati potporu.
"Ne razumijem da netko blokira parlament koji je pravo mjesto za razgovore", kazao je konzervativni njemački političar, koji je odlučno branio odluku svog prethodnika Valentina Inzka da nametne izmjene kaznenog zakona BiH i tako sankcionira nijekanje ratnih zločina. Upravo donošenje tog zakona bilo je povod srpskim političarima za nametanje blokada, no Schmidt je u četvrtak istaknuo kako je taj zakon u interesu poštovanja svih žrtava i sukladan praksi koja je odavno prihvaćena u EU. Ako su potrebne neke preinake, pravo mjesto za razgovor o tome opet je parlament, kazao je visoki predstavnik. Dodao je i kako se presude Ustavnog suda BiH moraju provoditi a sporna pitanja treba regulirati odgovarajućim zakonima.
Po Schmidtovim riječima, stvarni izazov za sve u BiH su gospodarski problemi i potreba približavanja Europskoj uniji. Nedopustiva je situaciju u kojoj parlament BiH ni do danas nije bio u stanju usvojiti državni proračun za 2021. niti je ozbiljno raspravljao o zakonskim rješenjima važnim za približavanje članstvu u EU, ocijenio je. Također, do sada nije provedena niti jedna od preporuka Europske komisije iz 2019., što je preduvjet da BiH dobije status kandidata za članstvo u Uniji.
"Tko izađe, ima obvezu i da se vrati i to je neizostavna zadaća sukladna Daytonu", poruka je koju je Schmidt poslao političarima u RS dodajući kako bez suradnje i rješavanja problema nema ni okončanja međunarodne supervizije u BiH.
Komentirajući prijepore oko izmjena izbornog zakona BiH rekao je da one moraju biti dogovorene u samoj zemlji, a ne nekim dekretom međunarodne zajednice.
Zaključio je kako ni u čijem interesu nije da se kriza zaoštrava, a unatoč nesavršenosti Daytonskog sporazuma ustav i svi njegovi amandmani koji definiraju ustroj zemlje ostaju obvezujući.
