Svi koji su krenuli u školu prije 1990. godine, sigurno se sjećaju dana kada su im majke navukle uštirkane bijele košulje, svezale crvenu maramu oko vrata i stavile na glavu plavu kapu s istaknutom petokrakom. Da bi dobila pionirsku knjižicu, djeca su morala znati izrecitirati sljedeće:
Danas, kada postajem pionir Dajem časnu pionirsku riječ: Da ću marljivo učiti i raditi I biti dobar drug; Da ću voljeti našu samoupravnu domovinu Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju Da ću razvijati bratstvo i jedinstvo I ideje za koje se borio Tito; Da ću cijeniti sve ljude svijeta koji žele slobodu i mir!
E, pa to je bio upravo 29. studenoga. Zašto?
Zato što je 29. studenoga 1943. godine Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) na Drugom zasjedanju u Jajcu konstituirano u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije. Tada je dogovoren federativni ustroj Jugoslavije, a njen vrhovni vladar Josip Broz Tito postao je maršal. Datum je uklesan kao rođendan Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Dan Republike se proslavljao s dva neradna dana, 29. i 30. studenoga. Bili su to dani kada su Jugoslaveni od "dva obična neradna dana mogli napraviti cijeli neradni tjedan", rekao bi Boris Rašeta.
U svim glavnim gradovima republika bivše SFRJ uredno su upriličavane svečane akademije, na selu su se – klale svinje. Spomenuta dva dana dopusta zbog državnog praznika bila su na kalendaru tako idealno smještena za pripremu mesa uoči zimskih praznika da je svinjokolja praktički postala jednom od tradicija Dana Republike.
Slobodni dani, međutim, nisu jedini razlog zašto na to razdoblje neki gledaju s nostalgijom. I danas se može čuti jugonostalgična uzrečica "Dok nam je predsjednik bio bravar, sva su nam vrata bila otvorena".
S druge strane, neki će Tita doživljavati isključivo kao zločinca, a među njima će biti i dosta komunista preobraćenih u razdoblju koje eufemistički nazivamo "demokratskim promjenama".
Sam praznik se prestao obilježavati krvavim raspadom SFRJ, od kojega je u konačnici nastalo čak sedam država. Samo se jedna od njih trudila nastaviti ime prije nego se tek 10 godina nakon početka ratova na Balkanu ipak odlučila za nacionalnu varijantu: u Srbiji je, naime, taj praznik posljednji put obilježen 2001. godine.
A danas je to "furka" onima koji si međusobno čestitaju nekadašnji praznik i umjesto profilnih fotografija na Facebooku stavljaju grb ili zastavu SFRJ.
I, naravno, na svoje zidove postavljaju singl Zabranjenog pušenja Dan Republike.
Vezani članci:
arti-201009160846006 arti-201003300015006 arti-201003230709006 arti-201010290173006
