Pravno gledajući, arapske zemlje uopće nisu dužne primiti sirijske niti druge izbjeglice i pružiti im pomoć jer nikada nisu potpisale i ratificirale Konvenciju o izbjeglicama iz 1951. godine kojom se utvrđuju obveze zemalja prema izbjeglicama, prenosi portal Klix.ba.
Mogu, ali redovnim postupkom
Drugim riječima, izbjeglice koje žele ući u Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Bahrein i ostale (bogate) arapske zemlje moraju redoviti putem zatražiti vizu baš kao i građani drugih zemalja svijeta.
Od prozivki, pa i otvorenih optužbi zbog odbijanja prihvata izbjeglica, bogate arapske zemlje brane se i tvrdnjama da izdašno financijski pomažu zbrinjavanje izbjeglica. Recimo, Ujedinjeni Arapski Emirati tvrde da su do sada donirali UNHCR-u oko 530 miliijuna američkih dolara.
Pravdaju se i time da ima još mnogo drugih zemalja koje nisu primile izbjeglice iz Sirije.
Najviše izbjeglica u Turskoj i Libanonu
No, nije uvijek bilo tako. Arapske zemlje u prošlosti su primale izbjeglice, pa danas u njima živi veliki broj Palestinaca koji su protjerani iz svoje zemlje. Tijekom invazije Iraka na Kuvajt 1991. godine, pružile su utočište tisućama Kuvajćana.
Inače, najviše sirijskih izbjeglica primile su Turska (oko 2 milijuna), Libanon (1,1 miliijun) i Jordan (629 tisuća), a značajan broj primili su i Irak (250 tisuća) te Egipat (130 tisuća).