Neke utjecajne monarhije podupiru borce u sukobu u Siriji i zbog toga, ističu analitičari i kritičari, vlade naftnih monarhija snose posebnu odgovornost za posljedice rata u Siriji.
Novčano pomažu
Sara Hashash iz udruge za ljudska prava Amnesty International ocijenila je da je ponašanje zemalja Zaljeva "krajnje sramotno" jer službeno nisu primili nijednog izbjeglicu. Turska je sama primila gotovo dva milijuna ljudi, maleni Libanon milijun, a siromašne zemlje u regiji stotine tisuća izbjeglica.
Katar je vrlo malen i donira izbjeglicama u Jordanu, Turskoj i na sjeveru Iraka. Iz logističkih razloga Katar ne može primiti velik broj izbjeglica i zato je odabrao financirati ih", rekao je Abdullah Al-Athbah, glavni urednik lista Arab Newspaper.
Često se žale da odumire arapska kultura
Zeid al-Zeid je u kolumni za kuvajtski list Al-An u nedjelju napisao "Žalosti nas i čudi izostanak bilo kakvog službenog odgovora arapskih zemalja koje ne nude gostoprimstvo (izbjeglicama iz Sirije)... tu šutnju smatramo skandaloznom".
"Zemlje Zaljeva često se žale da se arapski jezik ne rabi dovoljno i da je naša kultura ugrožena velikim brojem stranih useljenika, pa eto im sad prilike da ugoste ljude koji mogu ublažiti tu zabrinutost, a nužno im je utočište u bijegu od brutalnog rata", napisao je Sultan Sooud al Qassemi, komentator iz UAE. Drži da zemlje Zaljeva strahuju da bi otvaranje vrata politički glasnim izbjeglicama moglo narušiti njihova tradicionalno pasivna društva.
'Jeftinije im je živjeti izvan Zaljeva'
"Kuvajt i zemlje Zaljeva su skupe i ne odgovaraju izbjegličkom životu. Prijevoz u Kuvajtu je također skup dok je u život u Libanonu ili Turskoj jeftiniji", rekao je kuvajtski analitičar Fahd al-Shelaimi i ocijenio da će tako biti za izbjeglice više novca ako ostanu u siromašnijim zemljama.
"Konačno", zaključio je nadalje, "ne možete prihvatiti druge ljude, iz druge sredine, iz drugog svijeta, s psihološkim problemima, neurološkim problemima i traumama i dovesti ih u naša društva".
Dužnosnici Zaljevskih zemalja odgovaraju kritičarima da zanemaruju njihove velike donacije, primjerice 2 milijarde dolara pomoći koje je Katar dao sirijskom narodu te 106 milijuna koje su dale katarske ustanove, prema riječima jednog diplomata.
Palestinci i Sirijci politički su glasni
Desetljećima je Saudijska Arabija bila dom za pola milijuna Sirijaca, a UAE za 150.000 te je broj stranaca rastao kako su stizali stručnjaci iz inozemstva sudjelujući u gospodarskom bumu zemalja Zaljeva.
Takav je trend stao 2011. kada su izbile prodemokratske pobune Arapskog proljeća. Zaljevske su vlade tada zauzele mnogo oštriju politiku prema prihvatu Palestinaca, Sirijaca i šijitskih muslimana, što je znak da apsolutističke monarhije ne žele uvoziti 'političke viruse' kojima će zaraziti domaće društvo.
