Iako je domaćinstvo Svjetskog kupa odnosno Svjetskog prvenstva u nogometu dodijeljeno Rusiji još 2010. godine kada su geopolitički odnosi bili znatno drugačiji (prije rata u Siriji, pojave ISIS-a, izbjegličke krize, sukoba u Ukrajini i aneksije Krima), mundijal koji se odigrava u Rusiji savršeno ide na ruku čovjeku čija je vladavina na udaru žestokih kritika Zapada, ali i pod pritiskom snažnih ekonomskih sankcija.
Dok su milijarde ljudi prikovani pred televizijskim ekranima, reprezentacije 32 zemlje bore se u Rusiji za titulu svjetskog prvaka u nogometu, najveći favoriti za osvajanje naslova su Brazil i Njemačka, no pravi je pobjednik bio poznat već i prije početka turnira. To je ruski predsjednik Vladimir Putin.
Unatoč činjenici da je Kremlj u diplomatskom sukobu sa Zapadom, ostatak svijeta došao je "na noge" Putinu, piše CNN.
Svjetski čelnici dolaze Putinu 'na noge'
Rusko domaćinstvo SP-a Putin je iskoristio na najbolji način za osvajanje važnih diplomatskih bodova. Svjetski čelnici koji su došli ili će tek doći u Rusiju tijekom trajanja SP-a, učvršćuju Putina i stavljaju Rusiju u središte geopolitičkih zbivanja.
Ponajbolji dokaz tomu bila je utakmica na samom otvaranju SP-a između domaćina Rusije i Saudijske Arabije. Putin je ugostio saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana već dan ranije. Saudijci su na terenu izubili od Rusa 5:0, a Putin i bin Salman iskoristili su priliku da učvrste suradnju na kreiranju svjetske cijene nafte, piše CNN.
Putinova nogometno-diplomatska ofenziva nastavila se i ovoga tjedna. Glavni tajnik UN-a, Portugalac António Guterres, došao je na susret Portugala i Maroka. A u trodnevni posjet Rusiji stigao je i južnokorejski predsjednik Moon Jae-in, koji će u subotu bodriti reprezentaciju svoje zemlje u utakmici s Meksikom, a prethodno popričati s Putinom o nedavnom susretu američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog vođe Kim Jong Una. Planirano je i da Gutteres održi govor u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta.
Rusiji pod sankcijama SP je itekako dobrodošlo
Ovo SP u Rusiji je, poput Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014. godine, događaj koji treba Putinovu Rusiju vratiti na svjetsku pozornicu. No, postoji značajna razlika između ta dva sportska događaja. Tijekom Olimpijskih igara u Sočiju, Rusija je bila sveprihvaćena članica međunarodne zajednice, da bi samo nekoliko dana nakon zatvaranja Igara u Sočiju ruske specijalne snage zauzele zgradu pokrajinske Vlade na Krimu i time anketirale taj poluotok od Ukrajine zbog čega su uslijedile i međunarodne sankcije.
Otada su odnosi Zapada i Rusije klimavi. Pad zrakoplova Malaysia Airlinesa 17 u istočnoj Ukrajini, optužbe za uplitanje Rusije u predsjedničke izbore u SAD-u 2016. godine i napad kemijski oružjem na bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripala i njegovu kći Juliju u engleskom gradu Salisburyu pridonijeli su zatrovanoj atmosferi između Moskve i Zapada, a ne treba zaboraviti ni rusku umiješanost u sukobe u istočnoj Ukrajini te u Siriji. Zbog svega toga je uočljiv izostanak čelnika SAD i zemalja zapadne Europe na, kako piše CNN, Putinovom Svjetskom prvenstvu.
To, međutim, nije spriječilo navijače koji u ogromnom broju dolaze u Rusiju. Čak je, prema podacima FIFA-e, prilično velik broj ulaznica za Svjetsko prvenstvo prodan u SAD, iako se američka reprezentacija nije plasirala na turnir. Prizori tisuća navijača iz cijelog svijeta koji slave, vesele se i piju na ulicama Moskve i ostalih ruskih gradova šalju snažnu poruku koja glasi: Rusija je dočekala svijet raširenih ruku i nije izolirana.
I oporbeni čelnik Navaljni pazi da ne ugrozi mundijal
A sva ta halabuka oko Svjetskog prvenstva daje Putinu priliku da u isto vrijeme "odigra" neke teške političke poteze kod kuće.
Na dan otvaranja SP-a, premijer Dmitrij Medvedev najavio je prijedlog izmjena ruskog mirovinskog sustava s podizanjem dobne granice za odlazak u mirovinu: ženama s 55 na 63, a muškarcima sa 60 na 65 godna. Riječ je o iznimno kontroverznom potezu u zemlji gdje mnogi ovise o zapošljavanju u državnom sektoru, a očekivanja grade na sustavu socijalnih beneficija naslijeđenih iz vremena Sovjetskog Saveza. Taj prijedlog ujedno je dao priliku i oporbenom vođi Alekseju Navaljnome koji je za ponedjeljak, 1. srpnja, u jeku Svjetskog prvenstva pozvao građane na prosvjede u 20 gradova diljem Rusije.
"Budimo iskreni, Putinovo i Medvedevljevo povećanje dobi za umirovljenje pravi je zločin. To je najobičnija pljačka desetaka milijuna ljudi pod krinkom mirovinske reforme. Protivimo se tome i sve vas pozivamo na prosvjed", poručio je Navaljni putem društvenih mreža. Međutim, i oporbeni čelnik pazi da ne ugrozi nogometnu groznicu u Rusiji pa je prosvjedne skupove najavio samo u onim gradovima gdje se ne odigravaju utakmice Svjetskog prvenstva.
