„Pitanje spola je od velike važnosti, a to vrijedi i za one osobe koje se ne osjećaju pripadnicima ni ženskog niti muškog spola“, stoji u objašnjenju Ustavnog suda.
Sud je zakonodavcima naložio da do kraja 2018. omoguće da se pitanje spola, pored muškog i ženskog, proširi za treću mogućnost ili da se u potpunosti izbaci određivanje po spolu.
Suci prvog senata Ustavnog suda odlučili su sa sedam glasova 'za' i jednim 'protiv' i time reagirali na tužbu jedne transrodne osobe koja je kod matičara tražila da se po pitanju roda izjasni kao „različito“, od ponuđenih dviju kategorija, što je matičar odbacio.
Ustavni sud je odlučio da opaska „bez odredbe“ kod pitanja spola u rodnom listu ili ostalim službenim dokumentima nije dostatna.
Ured Bundestaga za borbu protiv diskriminacije je odluku Ustavnog suda okarakterizirao kao „povijesnu odluku u borbi za ravnopravnost transrodnih osoba“.
„Suci u Karlsruheu su jasno dali do znanja da je zaštita od diskriminacije zbog spola ne vrijedi samo za žene ili muškarce, nego i za osobe koje se ne osjećaju pripadnicima niti jednog od ova dva spola“, rekla je voditeljica parlamentarnog ureda Christine Lueders.
Njemačka bi tako trebala postati prva zemlja Europske unije koja će službeno priznati treći spol.
