Američki dolar oslabio je za više od 10 posto u posljednjih šest mjeseci kada se usporedi s valutama glavnih američkih trgovinskih partnera.

Posljednji put kada je dolar početkom godine toliko oslabio bilo je 1973., nakon što su Sjedinjene Američke Države napravile seizmički potez i okončale vezanje dolara za cijenu zlata.

Ovaj put "seizmički događaj" pokrenuli su napori američkog predsjednika Donalda Trumpa da preoblikuje svjetski poredak uvođenjem visokih carina te okretanjem prema izolacionalističkoj vanjskoj politici.

Kombinacija trgovinskih carina, zabrinutosti zbog inflacije i rastući državni dug opteretili su dolar, a paralelno pada povjerenje u ulogu Sjedinjenih Američkih Država u središtu globalnog financijskog sustava, donosi Klix.ba.

Što to znači?

To znači da je Amerikancima skuplje putovati u inozemstvo, a strancima manje privlačno ulagati u SAD. Također, slabiji dolar trebao bi pomoći američkim izvoznicima i učiniti uvoz skupljim.

"Problem nije slab ili jak dolar. Problem je u tome što vam to govori o tome kako svijet vidi vaše politike", rekao je Steve Englander, globalni šef istraživanja deviznog tečaja G10 u Standard Chateredu.

Posljedice nedavnog pada dolara dalekosežne su. Posljednji put kada je dolar započeo godinu s tako strmim padom bilo je 1973. godine kada su strane valute prestale biti vezane za dolar. Taj potez uslijedio je dvije godine nakon što je predsjednik Richard Nixon donio odluku da dolar više ne veže uz zlato.

POGLEDAJTE VIDEO Mojmira iznenađena: 'Amerikanci dobili bizarnu alergiju od ugriza krpelja