Postrožena pravila: Nema rentanja bez suglasnosti susjeda

Slovenska Vlada se sprema značajno postrožiti pravila iznajmljivanja stanova, uključujući kratkoročni najam u privatnom smještaju, kroz novi Zakon o stanovanju čiji je prijedlog u javnoj raspravi. 

• I podstanari imaju prava. Znate li ih? 'Ne smijemo ovisiti o tome jesmo li naletjeli na dobrog ili lošeg gazdu'

Zakon uređuje upravljanje stanovima i zgradama, kao i sustav dugoročnog najma uključujući neprofitni najam, a primarni cilj je povećati dostupnost stanova mladima i ranjivim skupinama te mobilnost.  Radi se o mjerama koje uvodi sve više zemalja i gradova, kako bi doskočili negativnim posljedicama brojnih procesa na tržištu nekretnina.

Ubuduće će svi iznajmljivači u Sloveniji koji rentaju cijeli stan trebati provesti prenamjenu iz stambenog u ugostiteljski prostor, a za to će trebati imati 100-postotnu podršku susjeda, odnosno suvlasnika zgrade, piše Poslovni dnevnik.Trebat će i novu dozvolu za rad te će trebati udovoljavati određenim tehničkim standardima, što se može usporediti s aktualnom regulativom u Hrvatskoj, no u Hrvatskoj nisu potrebne suglasnosti stanara. Oni koji iznajmljuju dio nekretnine u kojoj žive, takve suglasnosti i prenamjenu neće trebati raditi. 

Kako pišu slovenski mediji, u Sloveniji se pribojavaju da bi posljedice nove regulative mogle biti jačanje iznajmljivanja na crno ili pad turističkog prometa. Kako bi izbjegli inspekciju koje će prekršitelje hvatati preko platformi za najam kao što su Airbnb ili Booking.com, očekuje se da će iznajmljivači oglašavati upotrebu primjerice sobe s kupaonicom, a zapravo će to biti cijeli stan.

Nedavno je također zbog nedostatka stambenog prostora uzrokovanog kratkoročnim turističkim najmom, problema s oporezivanjem te neplaćanja boravišnih pristojbi, i Grad Beč pokrenuo inicijativu za reguliranje privatnog smještaja. Predlažu se promjene zastarjele Direktive o e-trgovini, koje se odnose na pristup podacima, pravnu sigurnost, odgovornost platformi i stanovanje. Od platformi za najam tražit će se da, radi utvrđivanja poreznih obveza, gradovima ustupe podatke o iznajmljivačima. 

Postojeći sustav lokalnim zajednicama ne omogućava ubiranje poreza i pristojbi te kontrolu nad ilegalcima. Najveća prepreka je to što većina smještajnih platformi ima sjedište u drugoj državi. Usto izazov predstavlja i kratkoročni najam gdje treba postaviti jasne pravne okvire kako bi se moglo osigurati pristupačno stanovanje u gradovima. 

Predstavnici buduće Europske komisije potvrdili su da na razini Europske unije treba uvesti novu regulaciju ekonomije dijeljenja. Za reguliranje kratkoročnog najma se zalažu i gradovi poput Amsterdama, Pariza, Barcelone, Berlina, Bordeauxa, Venecije i Krakova. 

Kako osigurati dom, a da 'rješenje' nije cjeloživotno zaduživanje ili nesigurnost i neizdrživa cijena najma, problem je koji muči i ostatak Europe pa je, kao što smo pisali i redovito pratimo, prije nešto više od pola godine pokrenuta Europska građanska inicijativa ‘Stanovanje za sve’ (‘Housing for All’).

• 'Država čini medvjeđu uslugu svojim građanima dok usmjerava javne resurse prema profitu banaka'

Svrha Inicijative je stvoriti bolje pravne i financijske okvirne uvjete koji će svim Europljanima i Europljankama olakšati pristup stanovanju. Preduvjet je neprimjenjivanje kriterija iz Maastrichta na javna ulaganja u socijalno i cjenovno pristupačno stanovanje, lakši pristup financiranju Europske unije za investitore u neprofitnoj i održivoj stanogradnji, uvođenje socijalnih pravila temeljenih na tržišnom natjecanju za kratkoročni najam te izradu statistike o stambenim potrebama u Europi.

Inicijativa se zalaže za to da se ulaganje u stambeno zbrinjavanje izuzme od pravila tržišnog natjecanja kako bi se otvorilo prostor da države i gradovi mogu više ulagati u izgradnju i otkup stanova za javni najam bez straha da će se takvo što penalizirati od strane Europske unije. Zalažemo se i za lakše financiranje neprofitnih stambenih inicijativa kroz razne europske fondove, kao i regulaciju digitalnih platformi za kratkoročno iznajmljivanje.

U Hrvatskoj je privatni smještaj reguliran kroz kategorizaciju objekata koji moraju udovoljavati tehničkim standardima, a iznajmljivači se prijavljuju u sustav eVisitor, gdje se evidentira promet te na temelju toga plaćaju boravišne takse, a plaća se paušalni porez po krevetu. Govori se o povećanju paušala, ali i razgraničavanju obiteljskog smještaja i biznisa, a najvećom sivom zonom smatra se nekomercijalni smještaj, vikendaši koji ne smiju prostor iznajmljivati turistima.