„Ova studija pokazuje velike propuste koji su počinjeni u prošlosti koji ujedno ukazuju na naše obveze danas“, rekao je Maas (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) prilikom predstavljanja studije „Spisi Rosenburg“. On je rezultate ovog istraživanja opisao „deprimirajućima“.
Velika većina dužnosnika su bili Hitlerovi ljudi
Rezultat istraživačkog projekta, koji je pokrenut još 2012. i na kojem je radila grupa povjesničara iz Njemačke i inozemstva, pokazuje da je među visokim dužnosnicima ministarstva 1957. godine njih 77 posto bilo bivših članova Hitlerove nacističke stranke, što je veći udio nego li je zabilježeno tijekom Trećeg Reicha, u razdoblju 1933-1945, utvrdila je studija.
Između 1949. i ranih 70-ih od 170 visokopozicioniranih djelatnika ministarstva pravosuđa koji su rođeni prije 1927. te su time i sami aktivno mogli djelovati u režimu Adolfa Hitlera, njih 90, dakle oko 53 posto, posjedovalo člansku knjižicu NSDAP-a. Mnogi od njih donosili su kao suci u vrijeme holokausta smrtne kazne, kazala je bivša ministrica pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger, koja je inicirala studiju.
Jednostavno nastavili raditi
Mnogi od ovih državnih službenika su u svojstvu sudaca ili državnih odvjetnika djelovali unutar Hitlerova režima, a nakon osnivanja SR Njemačke 1949. su jednostavno nastavili s radom na istim položajima.
Predstavnik istražnog povjerenstva Christoph Safferling, izjavio je za dnevnik Sueddeutsche Zeitung kako je „iznenađen“ činjenicom da je toliko vodećih osoba u poslijeratnoj Njemačkoj aktivno sudjelovalo u zločinima nacionalsocijalističkog režima.
Suočavanje s prošlošću
Nacistička mreža očito jer zbila redove omogućivši svojim pripadnicima da zaštite jedni druge od pravde, utvrdila je studija koja svojim nalazima pomaže shvatiti zbog čega je tako malo nacističkih ratnih zločinaca završilo u zatvoru.
„Udio članova NSDAP-a među vodećim strukturama unutar ministarstva počeo se osjetno smanjivati tek krajem pedesetih godina“, rekao je Safferling.
Povjesničari su ranije utvrdili da je 50-ih godina više od 70 posto visoko pozicioniranih sudaca u Zapadnoj Njemačkoj imalo nekada veze s nacistima.
Njemačka se sustavno sa svojom nacističkom prošlošću počela suočavati tek nakon društvenih previranja krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Dok su druga vladina ministarstva mogla okrenuti budućnosti, kazao je Safferling, "ministarstvo pravosuđa uvijek se nosilo s prošlošću".
'Ništa nisu znali'
Upitani o svojoj ulozi u 'mašineriji' holokausta ti su dužnosnici obično tvrdili da nisu ništa znali, navodeći da su samo slijedili naredbe te da su svojim ostankom na dužnosti sprečavali još gore zločine.
"Nikada nećete pronaći riječi žaljenja, samo opravdavanja", kaže Safferling.
Ova studija baca novo svjetlo na kolektivnu amneziju oko nacističkih zločina neposredno nakon završetka 2. svjetskog rata u zapadnoj Njemačkoj.
Nijemci su se tada usmjerili na podizanju zemlje iz ruševina rata, a mnogi su ostali na poricanju zločina ocjenjujući djelovanje suda u Nuenbergu 1945-1949. "pravdom pobjednika".
Zapadni saveznici, SAD, Britanija i Francuska, okupirali su zemlju, i bili fokusirani na novu prijetnju Hladnim ratom sovjetske Rusije, koja je nadzirala komunističku Istočnu Njemačku.
Kao rezultat ovih i drugih čimbenika, saveznički te kasnije sudovi Zapadne Njemačke osudili su samo oko 6.650 bivših nacista, što je malen broj u odnosu na brojnost članstva Nacional-socijalističke stranke.
