Bjelorusija je posljednja država u Europi koja je zadržala primjenu smrtne kazne, točnije, ponovno ju je vratila nakon što je EU ove godine ukinula sankcije protiv bjeloruskog predsjednika.
Posljednjih mjeseci je Bjelorusija pogubila jednu osobu, a još njih četiri osudila na smrt. Još nekoliko slučajeva je na čekanju, a krajnji bi rezultat i u tim slučajevima mogla biti smrtna kazna.
Pogubili više od 400 osoba
Od neovisnosti 1991., Bjelorusija je pogubila čak 400 osoba, u prosijeku više od jedne osobe mjesečno, što se smatra 'skandalom u srcu Europe'.
Izvješća udruga za ljudska prava pokazuju postojanje fizičkog i psihološkog zlostavljanja kako bi se od zatvorenika izvuklo priznanje.
Tamošnji novinari i pravnici otkrili su da se takve prakse odvijaju u tajnosti, a točan broj ubijenih je tajna bjeloruske vlade, kao i vrijeme i mjesto pogubljenja, a tijela ubijenih nikad se ne vrate obiteljima.
Nehumani uvjeti
Uvjeti u kojima se zatvorenici nalaze su nehumani: ćelije su veoma male, a u njima su postavljene kamere kako bi se zatvorenike stalno moglo promatrati. Pravila im ne dopuštaju da sjede ili leže na krevetima od 6 do 10 sati ujutro pa obično hodaju po zatvorskoj ćeliji cijeli dan. Neki od tamošnjih bivših radnika ispričali su da se zatvorenike držalo u potpunoj izolaciji, a tretiralo ih se kao da već odavno 'nisu među živima'.
Sacha Koulaeva iz udruge za ljudska prava istočne Europe i Azije rekla je da bi zabrana smrtne kazne u Bjelorusiji bila ostvariv cilj, no samo ukoliko Europska unija izvrši pritisak na vladu.
Važna je intervencija Europske unije
'Želimo mobilizirati međunarodnu zajednicu da sudjeluje u tome da cijela Europa postane zona bez smrtne kazne', rekla je i dodala da se međunarodni pritisak već pokazao učinkovitim: između 2013. i 2015, kada je EU pregovarala o sankcijama, pogubljenja su znatno smanjena, gotovo da ih i nije bilo.
Kao odgovor na ovakva otkrića, članovi misije EU u Bjelorusiji pozvali su na hitni moratorij takve prakse. Smrtna je kazna uvedena u toj zemlji za vrijeme Sovjetskog saveza, uglavnom kao kazna za ubojstva i gospodarski kriminal, kao i za izdaju i špijunažu. Vlast i državni mediji i dalje oduševljeno brane smrtnu kaznu, tvrdeći da se na taj način smanjuje kriminal. Ipak, neka su istraživanja pokazala da to nije zaista tako: ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da se kriminal povećao za 17 posto u 2015. godini u odnosu na godinu prije.
