Nuklearni stručnjaci hitno upozoravaju, još otkad je američki predsjednik Donald Trump preuzeo svoju dužnost, da lažni alarm s Havaja, kojim su državne agencije upozoravale lokalno stanovništvo na nuklearni napad kojeg zapravo nije bilo, pokazuje rastući rizik od nuklearnog rata sa Sjevernom Korejom.
'Potražite sklonište, ovo nije vježba!'
Na Havajima se, naime, dogodilo to da je Agencija za upravljanje izvanrednim situacijama poslala poruku da je upravo došlo do prijetnje balističkim projektilom na Havajima, a lokalnom je stanovništvu poručeno da odmah potraži sklonište i da se ne radi o vježbi. Stotine tisuća ljudi panično je tražilo sklonište, a neki su samo čekali udar, smatrajući da se od njega ionako ne mogu sakriti. Uzbuna je ipak bila lažna, a sve se dogodilo zbog pogreške zaposlenika koji je slučajno pritisnuo pogrešan gumb. Ipak, čekalo se čak punih 38 minuta do saznanja da se radi o lažnoj uzbuni.
A screen shot take by Hawaiian citizen Alison Teal shows the screen of her mobile phone with an alert text message sent to all Hawaiian citizens on January 13, 2018. Hawaii officials swiftly confirmed a cell phone alert warning of an incoming ballistic missile was a "false alarm" on January 13, 2018, but not before the ominous message unnerved residents and stirred confusion across the US state. The warning -- which came across the Emergency Alert System that authorities nationwide use to delivery vital emergency information -- read: "Ballistic missile threat inbound to Hawaii. Seek immediate shelter. This is not a drill." / AFP PHOTO / Alison TEAL
Čini se da povezanost nije očita, no vratimo se na tragediju zrakoplova Korean Air Lines na letu 007. Godine 1983. je ta korejska aviokompanija na letu iz Seula u Južnoj Koreji ušla u sovjetski zračni prostor. Službenici zrakoplovne obrane zamijenili su ga za američki špijunski avion koji je letio u blizini. Pokušali su uspostaviti kontakt i ispalili hice upozorenja, no odgovora nije bilo pa su zrakoplov srušili i ubili svih 269 osoba u njemu.
Međusobno nepovjerenje
Veća lekcija dolazi možda iz onoga što se dogodilo kasnije. Iako je brzo bilo očito da je to bila pogreška, međusobno nepovjerenje i logika nuklearnog odvraćanja doveli su Moskvu i Washington pred sukob koji niti jedna strana zapravo nije željela. Ta priča pokazuje kako loše informacije, agresivna obrana i dugo vrijeme za odgovor mogu objema stranama donijeti samo loše i srljanje u eventualni nuklearni rat, a to je situacija u kakvoj se nalazimo i danas. Događaj iz 1983. pokazao se kao golema pogreška. Američki predsjednik Ronald Reagan tada je sovjetske vlasti proglasio carstvom zla i rekao da ih se mora privesti kraju. Slično se dogodilo prošle godine kad je Trumpova Bijela kuća slično govorila i o Sjevernoj Koreji, a Trump je rekao čak i da je moguća vojna intervencija SAD-a ako Kim Jong-un ne odustane od svojih nuklearnih testova.
Moskva je primila kontradiktorne izvještaje o tome jesu li njihovi piloti srušili putnički ili špijunski zrakoplov, a sovjetski vođe nisu znali mogu li vjerovati vlastitim ljudima. Kad su proglasili da se radilo o legalnom presretanju američkog vojnog zrakoplova, američki vođe, koji su znali da to nije istina, pretpostavili su da Sovjeti lažu. Moskva je namjerno srušila zrakoplov, zaključili su. Istodobno je Washington i sam napravio niz pogrešaka, iz čega se dalo zaključiti da takve pogrešne procjene nisu samo moguće, već i opasno vjerojatne.
Strah od mogućeg napada
Reagan je optužio Moskvu za namjerno rušenje civilnog zrakoplova, no Sovjeti su pak smatrali da on laže o svojim namjerama. Neki su zaključili da je on na neki način namamio Sovjetski Savez na ovakav čin kako bi se opravdao za mogući napad. Strahovali su da bi takvo što moglo stići svakog trena. Nedavno je sjevernokorejsko nuklearno oružje pokazalo da ima brzinu i mogućnost kojom bi potpuno moglo uništiti protivnika u samo nekoliko minuta. Današnji lažni alarm na Havajima podsjetio je na događaje iz 80-ih.
'Današnji je alarm na Havajima podsjetnik na velike rizike koje nastavljamo oslanjajući se na nuklearno pokretanje', rekao je vojni analitičar Kingston Reif i dodao da je odvraćanje Sjeverne Koreje daleko poželjnije od preventivnog rata. Stručnjaci tvrde da je ova situacija upozorenje da postoji zaista veliki rizik od 'slučajnog nuklearnog rata' SAD-a i Sjeverne Koreje. Moglo se dogoditi vrlo slično kao 1983., da je Washington pogrešno protumačio neke događaje, a sigurno je i zbunjenost u Pjongjangu bila velika. Sjevernokorejski vođe mogli su pogrešno protumačiti upozorenje na Havajima kao pokriće Amerikanaca za napad, baš kao što su i Sovjeti učinili 1983. I danas američki dužnosnici već tjednima upozoravaju na mogući napad Sjeverne Koreje.
Nastavak provokacija
Ipak, za razliku od 1983., na Havajima nitko nije stradao zbog ove lažne uzbune, no to nije ni potrebno da bi pogreškom započeo rat. Samo tri mjeseca nakon što je srušen taj zrakoplov, sovjetski je sustav za rano upozorenje registrirao američku letjelicu, a mogući nuklearni rat izbjegnut je samo zbog toga što je sovjetski službenik koji je toga dana bio na dužnosti, sve prijavio kao pogrešku, a ne kao napad.
William J. Perry, ministar obrane za vrijeme Billa Clintona, rekao je da je lažna uzbuna na Havajima podsjetnik da rizik od slučajnog nuklearnog rata nije samo hipotetski jer su se nesreće događale i u prošlosti, a ljudi stalno griješe. Ipak, čini se da su i Trump i Kim Jong-un ostali negdje u 1983. pa i dalje provociraju jedan drugoga prijetnjama o nuklearnom napadu i kockaju se ljudskim životima.
