Nakon uvodnih govora predsjednika država, izaslanstva 195 zemalja počinju u utorak pregovore na svjetskoj konferenciji o klimi u Parizu kako bi se postigao sporazum o ograničavanju zatopljenja planeta, što neće biti nimalo lako.
Prije povratka u Washington američki predsjednik Barack Obama održat će tiskovnu konferenciju u međunarodnim prilikama koje obilježavaju džihadistički napadi i krajnja napetost između Ankare i Moskve.
Francuski predsjednik će u utorak ujutro sudjelovati na minisummitu s desetak predsjednika afričkih zemalja na temu "Klimatski izazov i afrička rješenja".
U Bourgetu, blizu Pariza, gdje se održava konferencija, izaslanstva iz svijeta počinju pregovore u utorak ujutro.
"Bit će teško (...). Nacrt dogovora je dug i ima puno mogućnosti izbora. Kojom će brzinom napredovati pregovori?", zapitao se neimenovani europski izaslanik. Smjerao je time na rasprave koje se nerijetko nađu u slijepoj ulici, kao što se moglo vidjeti u pripremi za ovu konferenciju kroz čitavu 2015.
"Sve je moguće, najgore i najbolje", ocijenila je u ponedjeljak Celia Gautier, stručnjakinja za klimatsku politiku u krovnoj udruzi Climate action network koja okuplja više od 900 nevladinih organizacija.
"Govori su donijeli zanimljivu dinamiku, ali će trebati još puno raditi kako bismo postigli dobar dogovor", dodala je.
Oko 150 predsjednika država koji su se u ponedjeljak sastali u Bourgetu ponovno su pozvali da se djeluje protiv zagrijavanja planeta, od Amerikanca Baracka Obame preko Indijca Narendre Modija do Kineza Xi Jinpinga. Nikad dosad toliko svjetskih čelnika nije sudjelovalo na nekoj konferenciji o klimi, što je znak da svijet postaje svjestan problema klimatskih promjena.
"Ovdje, u Parizu, odlučujemo o budućnosti planeta", istaknuo je pred svojim kolegama francuski predsjednik Francois Hollande, domaćin konferencije COP21.
Nevladine organizacije su pohvalile politički poticaj koji su dali čelnici iz svijeta, ali očekuju da vide "kako će se to odraziti u pregovorima".
Pregovarači su dobili u ruke tekst s pedesetak stranica podijeljen u nekoliko velikih poglavlja: dugoročni cilj smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova, prilagodba klimatskim promjenama, financiranje klimatskih politika južnih zemalja, mehanizmi redovitog nadzora i revizije obveza.
No stajališta pregovarača nerijetko se veoma razlikuju po razini ovisnosti o fosilnim energijama (ugljen, nafta, plin), stupnju razvoja i vlastitim resursima.
Tako otočne države koje su već podigle uzbunu zbog porasta razine mora, traže snažne i brze mjere. Zemlje bogate naftom, poput zemalja u Perzijskom zaljevu ili ugljenom poput Australije, ne žele promjene koje bi se kosile s njihovim interesima.
Indija, jedan od najvažnijih sudionika pregovora, koja mora osigurati električnu energiju za 300 milijuna ljudi i boriti se sa siromaštvom, također računa na ugljen, vrstu energije koja je najveći onečišćivač.
"Nećemo imati savršen dogovor", upozorio je u ponedjeljak Ban Ki-moon, UN-ov glavni tajnik, šest godina nakon neuspjeha konferencije u Kopenhagenu. Pozvao je pregovarače da "ne budu kruti i da pokažu osjećaj za nagodbu".
Dogovor koji bi se do 11. prosinca trebao postići u Parizu treba svijetu omogućiti da ostvari povijesni zaokret i napusti fosilna goriva koja danas osiguravaju glavninu energije u svijetu, ali su odgovorna za neviđeno zagrijavanje planeta.
