Pet ulica u Mostaru nose imena ustaških glavešina i zločinaca: Mile Budaka, Jure Francetića, Ante Vokića i Mladena Lorkovića, Ive Zelenike Tovarnika te Đure Spuževića, koji su odreda bili istaknuti vojni i politički dužnosnici NDH. U Mostaru godinama traže rješenje ovog problema koji su im, kažu, u nasljeđe ostavili političari iz devedesetih, ali nitko se dosad nije usudio učiniti išta konkretno po tom pitanju.
Sukus takvog razmišljanja čuje se iz rečenice jednog Mostarca koji je za Deutsche Welle o ulicama nazvanima po ustaškim glavešinama kazao: "Pravo da vam kažem, niti sam ih stavljao, niti ću ih ukidati".
'Te su ulice trajni teret zapadnoj Hercegovini'
No, Deutsche Welle piše kako je posljednja inicijatva o ukidanju naziva tih ulica u Mostaru potekla od povjesničara i kolumnista Vuka Bačanovića te vlasnika hercegovačkog portala Poskok.info Ivana Šušnjara. Oni od visokog predstavnika u BiH, Valentina Inzka, traže da ukine nazive tih pet ulica, a inicijativu je podržala organizacija PRO-budućnost, USAID-ov projekt izgradnje mira i povjerenja među građanima i građankama svih etničkih i vjerskih skupina u BiH, a koju provodi američka humanitarna organizacija Catholic Relief Services (CRS).
Šušnjar kaže da su te ulice "trajni teret zapadnoj Hercegovini".
"Politika, demokratski izabrana od naroda, demokratski je donijela odluke o preimenovanju ulica, pa me malo strah sada čekati "demokratsku" promjenu naziva ovih ulica te pozivam visokog predstavnika da "nedemokratskim" putem ukine imena ulica", kazao je Šušnjar.
Bačanović pak predlaže da se isto učini i u svim zemljama bivše Jugoslavije.
"Tragovi fašizma i imena ulica ustaških glavešina moraju nestati i to ne samo u BiH nego i u zemljama u okruženju. Nama je zajedno živjeti i samo zajedno to moramo učiniti", kazao je Bačanović za Deutsche Welle.
Svi se žele suočiti s prošlošću, ali ne zajednički
Jedan od nevjerojatnih problema koji već u startu koči takvu inicijativu u Mostaru jest činjenica da je taj grad već sedam godina bez Gradskog vijeća, a posljednji demokratski izbori održani su još davne 2008. godine. Vodeće stranke u gradu ne mogu se dogovoriti oko izmjene Statuta grada, a time i primjene presude Ustavnog suda oko izbora u Mostaru. U Mostaru se, izgleda, svi žele suočiti sa ostavštinom prošlosti, ali pojedinačno. Zajedno će to ići teže, piše Deutsche Welle.
Kronološki gledano, Općinsko vijeće Mostar 1995. godine je na tzv. "hrvatskom" dijelu Mostara preimenovalo 72 ulice i trgova. Pritom su, recimo, izbrisani nazivi ulica Matije Gupca i Vladimira Nazora, a svoje su ulice dobili Budak, Francetić, Vokić i Lorković... Mostarski gradonačelnik, HDZ-ovac Ljubo Bešlić, želeći ispraviti pogrešku svojih stranačkih kolega iz 1995. i, kako je kazao, "hipoteku ustaštva nad Hrvatima", od Gradskog je vijeća čak dva puta zatražio promjenu naziva spornih ulica, no tu inicijativu, osim njegovog HDZ-a nisu podržali ni vijećnici SDA i SDP-a tvrdeći da postoje i ostale ulice sa spornim imenima koje treba mijenjati.
Mostar želi 2024. biti Europska prijestolnica kulture
Potom je SDP 2016. godine pokrenuo istu inicijatvu, usvojenu i u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, naloživši gradonačelniku Bešliću i lokalnoj vlasti promjenu imena ulica. I tu se krug zatvorio, a sve je ostalo po starom. Jedino je nekoliko studenata, i to pod okriljem noći, skinulo ploče s imenima ulica. Ulice nazvane po ustaškim glavešinama potencijalni su problem i za kandidaturu Mostara za Europsku prijestolnicu kulture 2024. godine.
"Grad Mostar je aplicirao za Europsku prijestolnicu kulture 2024. godine, ali zatočenici smo prošlog vremena. Neprihvatljivo je da Grad ima obilježja neke mučne prošlosti. Nadam se da ćemo iznaći načine, iako je to u Mostaru nažalost jako teško, kako bismo riješili ovaj problem. Imamo europsko nasljeđe i dio smo civilizirane Europe i siguran sam da bi se to u dobroj mjeri pozitivno odrazilo na sve segmente u gradu, a posebno na turizam i kulturu", kaže mostarski gradonačelnik za Deutsche Welle.
'Nazive svih ulica vratiti na stanje iz 1991. godine'
Sociolog Ivan Vukoja, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, podsjeća da su u vrijeme fašizma doneseni rasni zakoni, počinjen holokaust i prizivan imperijalizam.
"Budak i Francetić bili su stupovi i simboli ustaškog fašizma i civilizacijski narativ i etički imperativ je njihova bezrezervna osuda kao i bezuvjetna osuda anticivilizacijskog što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu i što je učinio fašizam, minimum je što možemo učiniti", kazao je Vukoja.
Ibrahim Rahimić, vijećnik SDA u posljednjem sazivu mostarskog Gradskog vijeća smatra, pak, da visoki predstavnik ne treba ukidati imena ulica nego da to moraju učiniti Mostarci.
"Moj prijedlog je da se izvrši revizija svih ulica i vrati na stanje iz 1991. godine što bi bio pilot-projekt za cijelu BiH, a da Inzko hitno donese odluku o izborima te da Gradsko vijeće odluči o promjenama imena", predlaže Rahimić.
'Ugledajte se na Austriju i Njemačku i učinite to sami'
A visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, po svemu sudeći rješenje ovog pitanja ipak će prepustiti Mostarcima.
"Pitanje spornih naziva ulica jedno je od ključnih koje treba riješiti u Mostaru i zato je potrebno ponovo pokrenuti ozbiljne razgovore o ovoj temi unutar kompetentnog tima stručnjaka. Nije u skladu sa civilizacijskim vrijednostima veličati one koji su činili zločine protiv nedužnih žrtava imenujući ulice po njima ili ih na bilo koji drugi način ovjekovječiti. Mostar i druge sredine u ovoj zemlji, u skladu sa svojim deklariranim europskim vrijednostima, moraju riješiti ovo pitanje. Brojne zemlje EU-a, uključujući i Austriju i Njemačku, poduzele su takve korake u korist bolje budućnosti. Isto se treba dogoditi i u Mostaru i diljem BiH", glasi diplomatski odgovor iz Ureda visokog povjerenika u BiH.
