Vijest da će papa Benedikt XVI. napustiti čelo Katoličke crkve 28. veljače točno u 20 sati iznenadila je jučer ne samo katoličke vjernike i svećenike diljem svijeta, nego i mnoge državnike, ali i najbliže Ratzingerove suradnike.
"To je došlo kao grom iz vedra neba", komentirao je tada talijanski kardinal Angelo Soldano, inače dekan Kardinalskog zbora.
No, iako je papa svoj potez objašnjavao godinama i narušenim zdravljem, iza njegove odluke mogli bi se kriti i neki drugi razlozi.
Čini se, naime, da se papa odlučio na ovaj potez nakon što je došao do spoznaje da više nema potpunu kontrolu nad Crkvom. Tijekom takozvane afere Vatileaks prošle godine, u razdoblju od nekoliko mjeseci, iz Vatikana su izneseni neki tajni dokumenti i pisma. To govori o spletkama i šokantnoj borbi za vlast koja se vodi između najutjecajnijih katoličkih kardinala. Papa Benedikt nije bio u stanju stati tome na kraj, kao što nije mogao reformirati ni Vatikansku banku nakon niza opskurnih aktivnosti usmjerenih prema pranju novca.
'Pitao sam se koliko će dugo moći podnijeti pritisak'
"Papa je patio zbog određenih stvari koje dolaze zajedno sa službom", kazao je dugogodišnji Ratzingerov prijatelj Max Seckler njemačkoj novinskoj agenciji DPA. Teško je zamisliti kakvo se spletkarenje događa u Rimu", nastavlja taj 85-godišnjak, koji ističe i da se godinama pitao koliko će njegov prijatelj moći podnijeti taj pritisak.
No, Benedikt, koji ima doktorat iz teologije, imao je poteškoća i prilikom rješavanja drugih pitanja koja su mučila Crkvu, kao što su afere sa seksualnim zlostavljanjem, koje posljednjih nekoliko godina potresaju katoličke ustanove diljem Europe i svijeta. Osim toga, Benedikt je zbog svojih tvrdokornih stavova učinio malo toga na usporavanju širenja procjepa između današnjih vjernika i Vatikana. Velik je broj vjernika posljednjih godina napustio Crkvu, osobito u imućnijim biskupijama u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.
'Već dugo se priprema teren za izbor novog pape'
Slijedom toga, papini su klevetnici, javlja agencija, odavno počeli pripremati teren za izbor novog pape. Ipak, u ovom je trenutku teško procijeniti koji su to top-kandidati ili tko je možebitni Benediktov nasljednik. U Katoličkoj crkvi, naime, postoje tri krila: reakcionari, konzervativci i liberali, a postoje i saveznici temeljem geografskih faktora, kao što su španjolsko-latinoamerički kardinali ili kardinali iz SAD-a, koji su posljednjih godina postali sve moćniji. I, dakako, tu su Talijani, koji bi sada mogli doći na red za čelnika Katoličke crkve, nakon što su dvojica izabranih papa dolazili izvan Italije, koja se gleda kao dom Katoličke crkve.
Iz Vatikana se nadaju da bi novi papa trebao biti izabran do Uskrsa, odnosno krajem ožujka. Prije toga, kardinali sa svih strana svijeta moraju se okupiti u Rimu kako bi odlučili o Benediktovom nasljedniku.
