Papa Franjo u petak stiže u portugalsku Fatimu kako bi svetima proglasio dvoje malenih pastira kojima se ondje prije stotinu godina navodno ukazala Gospa.
Oko 400.000 hodočasnika iz cijeloga svijeta dočekat će Papu u petak popodne na golemom platou ispred bazilike Gospe Fatimske. Kanonizacija pastira vidjelaca bit će u subotu.
U grad s 12.000 stanovnika stići će i 2000 novinara, 2000 svećenika, 71 biskup i osam kardinala te 350 teških bolesnika koji se nadaju čudesnom ozdravljenju.
Odmah po dolasku Franjo će se uputiti u kapelu ukazanja, podignutu na mjestu gdje se po vjerovanju Gospa prvi put ukazala 13. svibnja 1917. godine.
Troje siromašnih, jedva pismenih pastira, brat i sestra Jacinta (7) i Francisco (9) te njihova rođakinja Lucia (10), Gospu je od svibnja do listopada te godine ukupno vidjelo šest puta.
Ona je s njima podijelila tri tajna proročanstva o 20. stoljeću. Po kasnijim Lucijinim interpretacijama, prva se tajna odnosila na viziju pakla, a druga je govorila o Drugom svjetskom ratu i usponu komunističke Rusije.
Treća tajna, koju je Lucia desetljećima zadržala za sebe, a Vatikan je službeno objavio 2000. bila je, vjeruje se, predviđanje atentata na Ivana Pavla II. 1981. i progon kršćana u 20. stoljeću.
U subotu, na stogodišnjicu prvog ukazanja, Papa će kanonizirati Jacintu i Francisca kojima su pripisana i dva čuda.
Razgovori o ukazanjima i čudima izvan onih opisanih u Starom i Novom zavjetu nisu dogme u koje katolici moraju vjerovati. Ali Crkva je otvorena popularnim vjerovanjima, obliku molitve i štovanja nadahntuom kulturom vjernika i njihovim iskustvima, a ne službenim crkvenim naukom.
"Crkva se mora imati sluha za iskustva ljudi. Kada to ne bi činila imala bi apsolutističku poziciju", objašnjava profesor teologije Ermenegildo Manicardi.
Vatikan, primjerice, još uvijek ne priznaje ukazanja u Međugorju, koja su navodno počela 1981., ali nedavno je onamo poslao posebnog izaslanika kako bi ispitao potrebe milijuna hodočasnika koji ga posjećuju.
Fatimska ukazanja Crkva je, međutim, službeno priznala još 1930. godine. I ne pohode je samo 'obični' vjernici nego i pape.
Franjo će biti četvrti papa koji će doći u Fatimu u posljednjih pola stoljeća. Prvi je stigao Pavao VI., na 50. godišnjicu ukazanja 1967.
Najposvećeniji, bez ikakve sumnje, bio je Ivan Pavao Drugi. Portugalsko svetište posjetio je triput, a Gospu Fatimsku smatrao je zaslužnom što je 'za dlaku' izbjegao smrt u pokušaju atentata 13. svibnja 1981., točno na 64. godišnjicu ukazanja. Metak izvađen iz njegova tijela poklonio je fatimskom svetištu.
Papa Franjo također ima sluha za narodna vjerovanja. "Ivan Pavao II. i Franjo su obojica pape 'pastoralci' koji idu među narod", kaže Manicardi, suprotno od Benedikta XVI. koji je bio profesorski tip. Ali i on je posjetio Fatimu, 2010. godine.
Ivan Pavao II. beatificirao je prije 17 godina Jacintu i Francisca, koji su preminuli od španjolske gripe 1919. i 1920.
Treća vidjelica, Lucia, umrla je 2005. u 97. godini. Postupak njezine beatifikacije je u tijeku.
Fatima je treće najposjećenije marijansko svetište u svijetu, poslije Guadalupe u Meksiku (20 milijuna vjernika godišnje) i Aparecide u Brazilu (12 milijuna), sa sedam milijuna hodočasnika godišnje. Francuski Lourdes godišnje posjeti šest milijuna ljudi.
U gradu ima 43 hotela, a njihovi vlasnici ne libe se znatno povisiti cijene smještaja tijekom dolazaka papa.
