Stotine tisuća ako ne i milijun mrtvih, mnogi zaraženi koji ruše ionako nestabilan zdravstveni sustav: tako su stručnjaci predviđali dolazak koronavirusa na afrički kontinent. No nekoliko mjeseci kasnije se može reći da se ove zloguke prognoze nisu obistinile, piše Deutsche Welle.
'Brza reakcija vlasti usporila širenje zaraze'
I dok broj zaraženih i umrlih na drugim kontinentima izmiče kontroli, Afrika je usprkos gustoj naseljenosti i lošim higijenskim uvjetima, ostala pošteđena. Sada se grupa stručnjaka pozabavila ovim fenomenom. I ono na što se prvo ukazuje u izvješću je činjenica da su afričke zemlje relativno rano uvele ograničenja putovanja, zabrane izlaska i zatvaranje škola. Autori studije ukazuju i na iskustva afričkih zemalja u borbi protiv pandemija poput ebole.
"Brza reakcija vlasti je vjerojatno doprinijela usporavanju širenja zaraze", kaže liječnik Edward Chu koji djeluje pri organizaciji Liječnici bez granica.No on dodaje kako je stroge mjere teško održati na dulje vrijeme i zato polazi od toga da će pri prvom popuštanju porasti i broj novozaraženih.
Mlado stanovništvo i veća izloženost parazitima
No usprkos tomu još uvijek nije poznato zašto se u Africi zarazilo tako malo osoba posebice uzimajući u obzir činjenicu da mnogi stanovnici Afrike rade u neformalnom sektoru, poput otvorenih tržnica gdje je vrlo teško provesti mjere "lockdowna". Jedan od razloga može biti i niska prosječna starosna dob žitelja ovog kontinenta, 19,7 godina, pola od prosječne starosti u SAD-u. Mladi se doduše također zaraze ali bolest kod njih prođe s mnogo slabijim simptomima i posljedicama nego kod starijih pacijenata. Moguće je da mnogi mladi nose virus a da toga nisu svjesni.
Jedan daljnji razlog blagom razvoju pandemije u Africi bi mogla biti i činjenica da su organizmi žitelja ovog kontinenta "istrenirani" zbog mnogo veće izloženosti parazitima i bakterijama. "Imunološki sustav ne ovisi samo o genima nego i o okolnim faktorima kao što je izloženost mikroorganizmima i parazitima. Tako se organizam trenira protiv napada uzročnika bolesti", navodi se u izvješću stručnjaka.
Parazitolog iz Bonna Achim Hoerauf već godinama istražuje crve koji su kod mnogih žitelja Afrike normalna pojava. Harmonija između parazita i čovjeka je moguća jer crvi organizmu kroz lučenja posebnih prijenosnika informacija daju do znanja da ne treba pretjerano uključivati svoj imunološki sustav jer se ne radi o ozbiljnoj prijetnji. Moguće je, kako kaže Hoerauf, da tijelo stoga ne reagira agresivno na koronavirus te tako izostaju teški protoci oboljenja.
HRVAT IZ KENIJE: ‘Korupcija, loše zdravstvo i siromaštvo Afriku čine idealnom za epidemiju’
'Kolateralna šteta veća nego direktna šteta'
U zapadnim zemljama su bolesti krvožilnog sustava te dijabetes razlozi slabosti organizama koje napada koronavirus. Ove bolesti su zasad poštedjele veći dio afričkog kontinenta. No pandemija koronavirusa je upravo u Africi ostavila mnogo veće kolateralne štete nego drugdje.
"Kolateralna šteta zbog mjera protiv pandemije je veća nego direktna šteta", kaže Chu.
Posebice djeca pate zbog problema pri opskrbi hranom ili lijekovima. To posebice osjećaju bolesnici zaraženi HIV-om kod kojih je već u ožujku zbog prometnih blokada nastupila nestašica važnih lijekova koji dolaze iz inozemstva. Prema procjenama organizacije UNAIDS i Svjetske zdravstvene organizacije ove nestašice bi mogle biti odgovorne za dodatnih 500.000 umrlih od AIDS-a. Daljnji problem bi mogla biti glad zbog nestašica. Humanitarna organizacija Oxfam je izračunala da bi zbog mjera protiv pandemije do kraja godine od gladi moglo umirati 12.000 ljudi dnevno. Od deset neuralgičnih točaka kada je glad u pitanju, Oxfam je šest smjestio upravo u Afriku.
