Europska glavobolja oko vladavine prava pretvorila se u ozbiljnu migrenu, a nitko nema lijek, piše Politico. U posljednjim mjesecima postale su još žešće borbe institucija EU-a i pojedinih država protiv Poljske i Mađarske.
S jedne strane, Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana naletjela je na široku osudu svoje anti-LGBT+ legislative dok su poljske vlasti objavile da ne prihvaćaju nadmoć EU zakona nad njihovim domaćim. No, prijetnje Bruxellesa, koje se protežu od legalnih akcija do uskraćivanja novca iz EU fondova, nisu dovele do promjene smjera u Varšavi i Budimpešti. Baš suprotno, čini se da se dva bloka sve više udaljuju, a to dovodi do pitanja kako će taj sukob uopće završiti.
Politico je pokušao istražiti pet mogućih scenarija.
1. Povlačenje Poljske i Mađarske
Ako Bruxelles intenzivira svoj pritisak i uvede žešće financijske sankcije, to bi moglo dovesti da Poljska i Mađarska odustanu od dijela svojih kontroverznih politika. Europska komisija je već odgodila prihvaćanje Poljskih i Mađarskih planova oporavka i time poslala signal da dvije države trebaju dati neke ustupke kako bi dobile milijarde eura iz tog fonda.
"Jasno je da je vladavina prava jedan od razloga zašto je Europska komisija odgodila odluku. EK to neće reći javno, no koristi prihvaćanje plana kao način pritiska na Poljsku da napravi promjene u svojoj politici vladavine prava", kazao je Jakub Jaraczewski iz berlinske nevladine udruge Democracy Reporting International. Odvojeno od toga, ako Poljska ne prihvati odluke Suda Europske unije, mogla bi se suočiti s velikim kaznama.
Jaraczewski smatra da umjereniji dio vladajuće koalicije u Poljskoj, u koji spada i premijer Mateusz Morawiecki , nije baš sklon izgubiti novac i ući u jači sukob s Komisijom. Moguće je da će odustati od disciplinskog vijeća za suce, koji je trenutno najveći razlog sukoba.
No, obje te Vlade su bitke s Bruxellesom učinile bitnim sastavnicama svojih političkih identiteta i pitanje je koliko će biti skloni mijenjati smjer i riskirati potporu svoje biračke baze.
2. Nove vlasti u Varšavi i Budimpešti
Odnosi s Bruxellesom mogli bi se poboljšati i u slučaju da sadašnje vlasti u Poljskoj i Mađarskoj izgube izbore u narednim godinama. Mađari će na izbore u proljeće 2022., dok Poljake parlamentarni izbori čekaju 2023. godine. U obje države oporbene snage su pristaše EU-a i tvrde kako će, ako dođu na vlast, poštivati demokratska pravila.
U Mađarskoj se okupila raznorodna koalicija kojoj je glavni cilj rušenje Viktora Orbana, dok se u Poljsku politiku vratio bivši predsjednik Europskog vijeća i premijer Donald Tusk.
3. Nastavak svađa uz sankcije
Europska unija može i dalje funkcionirati u stalnim svađama s Budimpeštom i Varšavom, pokretati procese zbog kršenja prava i održavati redovita saslušanja o situaciji u dvije države bez da se to ikada završi. Mnogi zagovaratelji demokracije uzdaju se u novi mehanizam koji bi omogućio EU-u da uskrati sredstva iz fondova EU državama koje krše vladavinu prava koje imaju utjecaj na financijske interese Unije.
No, ostaje nejasno kako će se taj instrument implementirati i može li se preko njega uopće izvršiti toliki pritisak da Mađarska i Poljska promijene svoje ponašanje.
4. Izlazak Poljske i Mađarske iz EU-a
U teoriji, Poljska i Mađarska mogu izaći iz EU-a ili ih druge države članice mogu "pogurati" prema izlasku. No, šanse za takav scenarij sada se čine zaista vrlo male. Ankete u obje države pokazuju da stanovništvo Poljske i Mađarske podržava članstvo u EU-u. Prema posljednjem Eurobarometru, samo 39 posto Poljaka i 28 posto Mađara smatra da bi njihove države imale bolju budućnost izvan EU-a.
Obje Vlade su, također, imale velike koristi od EU fondova, a Morawiecki stalno ponavlja kako nema namjeru izaći. S druge strane, u Mađarskoj postoje i vladajući političari koji su javno kazali da bi glasovali za izlazak. Neki od Orbanovih političkih suparnika smatraju da on ne želi napustiti Europsku uniju, no da bi mogao slabiti Uniju ostavši unutra.
5. Fidesz i prijatelji: jačanje populizma u EU-u
Mađarski Fidesz i poljska Pravo i pravda mogu ostati na vlasti, a prijateljske desne stranke dolaze na vlast u velikim državama EU-a, kao što su Italija i Francuska, i pomiču cijeli blok od zabrinutosti zbog demokracije i vladavine prava. I Orban i poljski vođa Prava i pravde Jaroslaw Kaczynski su oboje mnogo uložili u građenje dobrih odnosa s populističkim strankama diljem EU-a i tvrde da Unija treba u prvom redu biti ekonomski projekt s manje političke integracije.
Dok je pandemija malo usporila populističke pokrete u Europi, dvije takve stranke u Italiji skupljaju po 20 posto u anketama, a Marine Le Pen u Francuskoj ima potporu od 44 posto u novoj borbi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za drugi mandat, piše Politico.
