Sveobuhvatna je to analiza čije je rezultate objavio BBC.
1. Infekcije neprijatelj broj 1
Još treba dosta učiniti na jačanju dijagnostičkih sposobnosti, kao i liječenja, te sprečavanja infekcija otpornih na lijekove, ali i ubrzanju razvoja novih antibiotika koji će zamijeniti one što više ne djeluju. Moderna medicina ovisi o liječnicima, koji imaju učinkovite lijekove protiv infekcija. No, mnoge uobičajene infekcije sve se teže suzbijaju jer bakterije postaju otporne na raspoložive lijekove.
Otpornost na lijekove vrlo je ozbiljna zdravstvena prijetnja objašnjavaju stručnjaci. To dokazuje i oko 700.000 smrtnih slučajeva godišnje diljem svijeta, što bi u jednoj generaciji moglo doseći i 10 milijuna. To bi moglo značiti da više nećemo moći sigurno obavljati ne samo složene tretmane spašavanja života, poput kemoterapije i transplantacije organa, nego i rutinske operacije poput carskog reza ili zamjene kuka.
2. Sačuvati vodu uslijed klimatskih promjena i urbanizacije
Veliki izazov s kojim ćemo se suočiti zbog urbanizacije bit će 'sigurnost vode'. Već se borimo s ovim problemom u zemaljama u razvoju, uz pogoršanje čistoće rijeka i kvalitete površinskih voda. Nedostatak dovoljnih izvora podzemnih voda povećava ovisnost o morskoj vodi. Nužne su inovacije u upravljanju vodama. Tehnika ozdravljenja, mapiranje izvorišta, recikliranje i ponovno korištenje otpadnih voda još su područja koja traže velika ulaganja.
3. Možemo li se boriti protiv globalnih epidemija?
Ogromna količina međunarodnih putovanja, veća urbanizacija i klimatske promjene znače da se virusi mogu širiti svijetom brže nego ikada prije. Nedavni napadi poput SARS-a, ebole i zika pokazali su kako je svijet nepripremljen za borbu protiv epidemije. Da bismo imali bilo kakvu šansu za rješavanje ove prijetnje, trebaju nam nova cjepiva, jači zdravstveni sustav i bolje koordinirani globalni odgovor. Na rješavanju ove prijetnje radi se na različite načine, ali samo ulaganjem, koordinacijom i suradnjom svijet se može pripremiti za sljedeću neizbježnu epidemiju.
Prvo, mnoge zemlje imaju slabe nacionalne sustave za otkrivanje epidemije i reagiranje. Drugo, ima premalo cjepiva, lijekova i dijagnostike za epidemije zaraznih bolesti. Treće, na međunarodnoj razini nema snažnog, ujednačenog pristupa pružanju bitne komponente pripravnosti i odaziva sustava.
4. Kako rješavati problem prenaseljenosti
Tehnološki napredak, potencijalno važan u smanjenju utjecaja klimatskih promjena, nije dovoljan za održivost čak ni ako zaustavimo rast broja ljudi i smanjimo prosječnu potrošnju energije uz istodobno smanjenje jaza između najbogatijih i najsiromašnijih na planetu.
Neobnovljivi izvori energije još uvijek prvenstveno pokreću naš ekonomski motor. No, po definiciji, neobnovljivi izvori su iscrpljeni i za većinu čovječanstva neće biti ekonomski dostupni u ovom stoljeću. Dakle, mora se brzo planirati vrijeme u kojem bi čovječanstvo moglo živjeti koristeći samo obnovljive izvore energije, uz zadržavanje biološke raznolikosti.
5. Kako će umjetna inteligencija oblikovati naše zdravlje?
Naš najveći izazov odnosi se na nove mogućnosti digitalizacije ljudskih bića. Preko biosenzora, DNA sekvenciranja i snimanja moći će se definirati medicinska bit svakog pojedinca. No, problem je u tome što to stvara mnogo terabajta podataka, koji u realnom vremenu daju ključne podatke poput krvnog tlaka.
Agregiranje i obrada podataka, dobivenih iz mnogih izvora, s algoritmima i umjetnom inteligencijom težak je zadatak. Kad to budemo mogli učiniti, bit ćemo na tragu virtualnog medicinskog vodiča – smartphone pruža trenutačnu povratnu informaciju o svim zdravstvenim i medicinskim mjerenjima kako bi se spriječilo dobivanje bolesti.
6. Slobodno korištenje tehnologije za uređivanje ljudskih gena
Revolucionarna sposobnost da se geni učinkovito "izrežu i zalijepe" mogu se koristiti kao strategija za stvaranje nove hrane, terapeutika, materijala i postupaka za kontrolu širenja bolesti. Izazov je kako najbolje uključiti javnost u temeljnu znanost koja stvarno može pozitivno utjecati na ljudski život i svijet u kojem živimo. Treba razmotriti duboke društvene i etičke principe CRISPR tehnologije i osigurati da je se ne zloupotrijebi. Ljudskom genomu ne treba zid koji ga štiti od svih promjena.
Nedavni napredak u uređivanju gena ukazuje na budućnost u kojoj će se ljudski genom moći radikalno nadograditi. Možda će se koristiti alati za prepisivanje gena koji utječu na osobine kao što su inteligencija i životni vijek.
7. Održiviji gradovi, ugodniji za život
Gotovo svaki četvrti građanin u SAD-u u susjedstvu ima neku organizaciju – prije 30 godina toga nije bilo. Pitanje budućnosti dolazi sa softverom koji će stvoriti megabaze podataka o svakom dijelu izgrađenog okoliša na razini mjesta i, na kraju, gradsku razinu. Dakle, kad se u budućnosti budu planirale velike kapitalne investicije, može se predvidjeti vrijeme u kojem će se moći reći: gradi se podzemna željeznica, koštat će toliko i donijet će tolike ekonomske i porezne prihode, a onda će se odlučiti što učiniti. Puno će se bolje ulagati u pravu stvar.
Bitka za održivi razvoj bit će dobivena ili izgubljena u gradovima. Oko 150 milijuna ljudi seli se u gradove svake godine. Do 2050. godine više od sedam milijardi ljudi živjet će u gradovima (80 posto u svijetu), a gradovi će biti odgovorni za 75 posto globalne emisije ugljikova dioksida.
8. Klimatske promjene
Klimatske promjene su veliki izazov, osobito za siromašne, a korištenje i naseljavanje prostora to jasno pokazuje. Programi koje nude vlade samo su grebanje površine. Siromašnim zajednicama još uvijek nedostaje resursa i kapaciteta za potpuno korištenje tehnologija – pogotovo u održivoj gradnji. Inovativni programi energetske učinkovitosti još idu u korist bogatijih, koji će osjetiti najveću korist od ostvarenih ušteda.
9. Očekivano dulje trajanje života
Nedavna istraživanja pokazala su da su odnos neke zemlje prema zdravlju i razina potrošnje socijalnih usluga pretpostavka nekih ključnih zdravstvenih ishoda, kao što su očekivani životni vijek, smrtnost dojenčadi i majki. Genetika i zdravstvo igraju ulogu, ali socijalni aspekt, okoliš i način življenja čimbenici su koji imaju daleko veći učinak na zdravlje stanovništva. Neki primjeri socijalnih ulaganja koji su uključivali obuku za posao, podršku stanovanju i prehrani tradicionalno su imali slab fokus pažnje.
10. Kako regije u razvoju mogu rasti brzo i učinkovito
Većina Afrikanaca živjet će u gradovima do 2050. godine. Konzultanti i financijeri rutinski tvrde da je brza urbanizacija jedan od velikih pluseva za Afriku. Imperativ za gradove su ekonomski rast i poboljšanje života, maštovitije i učinkovito urbano planiranje i upravljanje; široko pružanje javnih dobara mora zamijeniti uski fokus na dobrobit elita.
Građani moraju biti uključeni u proces. Sudjelovanje zajednice u prenamjeni straćara pokazala se produktivnijim i jeftinijim načinom od nametanja loše koncipiranih i skupih programa. Drugo, tehnologija postoji da bi se olakšalo brzo planiranje – prikupljanje podataka s mobilnih telefona i satelitske slike već se koriste. Treće, urbani stanovnici – birači mogu se učinkovitije mobilizirati kako bi se osiguralo da im njihovi izabrani predstavnici isporuče više. Konačno, bitna komponenta je politička volja. Odlučniji i kompetentniji gradonačelnici i gradski oci sve su prisutniji. Moć primjera je velika.
11. Bolje informiranje o prirodnim katastrofama
Napravljen je veliki posao odvajanjem znatnih sredstava za potporu inovativnim istraživanjima. No, vrlo loš posao je obavljen u stvaranju sučelja između ezoteričnog istraživanja i načina na koji ljudi mogu koristiti te informacije. Ljudi žele predviđanja (za potres), ali za to moraju shvatiti znanstveni proces. To je problem broj jedan: faza komunikacije. Postoji jaz jer se nije uspjelo pomoći ljudima da razumiju. Otvorena i redovita komunikacija između znanstvene zajednice i javnosti bit će ključ za predviđanje prirodnih katastrofa i pripremu za njih.
12. Broj automobila nastavlja rasti – kako s tim izići na kraj?
Bez obzira na tehnologiju, i dalje će se razmišljati o tome kako se koristi prostor (u gradovima): unajmljena vozila zauzimaju prostora koliko i redovni automobili. U budućnosti urbani prostor i dalje treba biti dizajniran za ljude. Prostor za ljudsku vezu često se smatra protivnikom tehnoloških rješenja u gradovima. Ni približno dovoljna pažnja ne posvećuje se socijalnim posljedicama novih rješenja, pa treba pažljivo uzeti u obzir kako se mogu mijenjati oblik i dizajn gradova u budućnosti. Najvažnije je to da moramo biti svjesni da će nas izolirati. Ograničavajući našu sposobnost za druženjem, tehnologija može samo generirati nove probleme.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 1,2 milijuna ljudi godišnje premine na svjetskim prometnicama. To je mjerilo epidemije. Prometni stručnjaci predviđaju da će više od 90 posto smrtnih slučajeva na cestama nestati kad "driverless" tehnologija vozila (autonomno upravljanje) dostigne puni potencijal.
