Šećete li među raskošnim vilama iz 19. stoljeća, fontanama i jezerima koji prožimaju ovaj uspavani grad, nikada ne biste rekli da se nalazite na mjestu gdje vas Vladimir Putin ima na nišanu.
Smješten na jugoistočnoj granici Litve, Druskininkai ima izlaz na uzak dio strateškog teritorija poznatog kao Suwałki koridor koji se proteže duž 100 kilometara litavsko-poljske granice, između Bjelorusije na istoku i ruske enklave Kalinjingrada na zapadu.
Zapadni vojni stratezi već dulje vrijeme upozoravaju da bi upravo ovo idilično područje moglo biti jedan od prvih ciljeva ruskog predsjednika Vladimira Putina, odlučili li se za eskalaciju rata u Ukrajini i sukob s NATO-om.
Na prvi pogled nikada to ne biste rekli i upravo je u tome, kažu istočnoeuropski dužnosnici, problem, a Politico donosi detaljnu reportažu o važnosti ovog koridora i Druskininkaija, grada koji ima svega 12.000 stanovnika te čije ime nije nepoznanica u burnoj ruskoj i europskoj povijesti.
Wikipedia: Druskininkai
Idilične europske toplice
Car Nikola I. proglasio je ovo mjesto 1837. godine službenim liječilištem za ruske državne službenike. Gradske vode bogate mineralima od tada privlače posjetitelje iz cijele srednje i istočne Europe, a tako je bilo čak i u vremenima kada su pruske, poljske, ruske i sovjetske vojske ovdje odmjeravale snage i dominaciju u okolnim regijama.
Tijekom Hladnog rata, ljetovalište je bilo omiljeno sovjetsko odredište za odmor, a danas je dom jedne od najvećih svjetskih snježnih arena i raskošnog vodenog parka.
Sve dok ga rat u Ukrajini nije učinio nedostupnim, to je mjesto bilo i omiljeno odredište ruskih i bjeloruskih gostiju koji su činili većinu posjetitelja. A u toj prepoznatljivosti možda i leži razlog zbog čega mještani nisu previše zabrinuti oko moguće ruske invazije.
"Ne živimo u tom strahu", kaže Danukas (22) koji je odrastao u Druskininkaiju. "Ako se to dogodi, da, ljudi bi mogli postati zabrinuti, ali trenutno to nije slučaj."
Ovaj mladić kaže kako je uvjeren da će NATO zaštititi Litvu, zemlju od 2.,8 milijuna stanovnika. Ukoliko to ne bude slučaj, on će jednostavno, kaže, otići iz zemlje dodajući da ga vojska nikada 'nije zanimala'.
Litvanska 'Ahilova peta'
Putujući usamljenom cestom obrubljenom borovima do granice s Bjelorusijom, koja se nalazi svega 10 kilometara od centra grada, nameće se pomisao da bi bilo pametno spakirati torbu. Međutim, jedna od dvije granične postaje u blizini grada je zatvorena i pusta, a granične policije i vojnika nigdje na vidiku.
Zapravo, u cjelodnevnom putovanju litvanskom stranom Suwałki koridora, ruralnim krajolikom u kojem dominiraju male farme, valovita polja ljutića i šume, nema nijednog vojnog vozila ili vojnika na vidiku.
"Mještani vjeruju u litvansku vojsku i NATO kao i u njihovu sposobnost da osiguraju sigurnost", kaže gradska uprava u pisanoj izjavi (gradonačelnika nema, na godišnjem odmoru je).
Ramunas Šerpetauskas, koji zapovijeda lokalnom četom Litvanskog streljačkog saveza, dobrovoljne policije s korijenima koji sežu unatrag više od stoljeća, potvrđuje da je na istočnom frontu Litve zasada sve tiho. Iako ne očekuje da će Rusija išta pokušati sve dok ima pune ruke posla u Ukrajini, dodaje da on i njegovi suborci prate situaciju u pograničnoj regiji, nazivajući Suwałki koridor litvanskom "Ahilovom petom".
"Neki misle da nas nema smisla napadati, ali treba imati na umu da je ovo mjesto izravni kopneni put do Kalinjingrada. Ako Rusi svladaju Ukrajinu, moguće je da će njihov sljedeći udarac biti upravo ovdje", kaže.
Wikipedia: Suwalki regija
Zlosutno proročanstvo bivšeg estonskog predsjednika
Zadnji nedavni podsjetnik na Vilniusov "hod po žici" s Moskvom bio je tijekom vikenda, kada je litvanska nacionalna željeznica priopćila da, u skladu s europskim sankcijama, više ne dopušta tranzit određene robe od Bjelorusije do Kalinjingrada preko teritorija Litve, što uključuje i tranzit ugljena, metala i građevinskog materijala.
Guverner Kalinjingrada, Anton Alikhanov, ocijenio je to "najozbiljnijim prekršajem" te rekao da će ta odluka utjecati na polovicu ruskog izvoza enklavi.
Bivši estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves rekao je kako je osmislio naziv "Suwałki koridor" 2015. godine, nekoliko minuta prije sastanka s tadašnjom njemačkom ministricom obrane Ursulom von der Leyen, kako bi naglasio problem "rupe" u zapadnoj obrani.
Naime, sukobi li se sa Zapadom, Rusija bi u koridor mogla ući istovremeno s istoka i zapada te na taj način odcijepiti baltičke zemlje od Europske unije i njihovih saveznika na jugu.
"To je velika ranjivost jer bi invazija odsjekla Litvu, Latviju i Estoniju od ostatka NATO-a", rekao je Ilves. Takav potez također bi doveo do trenutnog obračuna između Moskve i nuklearno naoružanih članica NATO-a, što bi moglo eskalirati u sukob svjetskih razmjera.
Ilvesovo upozorenje von der Leyen, sada predsjednici Europske komisije, uslijedilo je nakon što je Rusija godinu dana ranije anektirala Krim, a rat u Ukrajini ponovo je aktualizirao njegovu crnu prognozu, koje danas odzvanja poput zlosutnog proročanstva.
Kopneni most prema Kalinjingradu
Baš kao što Putin u Ukrajini pokušava stvoriti kopneni most između Rusije i poluotoka Krima, zauzimanje Suwałki koridora (koji je ime dobio po gradu na poljskoj strani granice), mogao bi povezati ruske trupe u Kalinjingradu, ključnoj ruskoj ispostavi, s onima koji su smješteni u de facto ruskom protektoratu - Bjelorusiji.
Rusija u Kalinjingradu ima ogromnu vojnu prisutnost što obuhvaća nuklearno oružje, rusku baltičku flotu i desetke tisuća vojnika. Inače, u pitanju je enklava u kojoj živi gotovo milijun stanovnika, a koja je bila njemačko područje sve do poslije Drugog svjetskog rata, kada je bila poznata pod nazivom Königsberg. Sovjetski Savez je nakon rata preoteo kontrolu nad regijom, preimenovao je u Kalinjingrad te protjerao njemačko stanovništvo.
Iako nema smisla sugerirati da je napad neizbježan, čini se da Putin uživa u tome što Zapad nagađa koji je njegov sljedeći potez. Ranije ovog mjeseca pohvalio je pothvate ruskog cara Petra Velikog, izjavivši da je "zemlja ili suveren ili kolonija". Ti komentari nisu uvjerili Baltik, a Mikhail Kasianov, bivši ruski premijer pod Putinom, dolio je ulje na vatru kada je prošloga tjedna predvidio da će, ukoliko Ukrajina padne, "baltičke države biti sljedeće".
Očekivani ulazak Švedske i Finske u NATO dodatno je povećao napetosti između Rusije i saveza. Priključenje dviju skandinavskih zemalja Rusiji bi moglo otežati odvajanje Baltika od ostataka saveza, ali bi također moglo pretvoriti Baltičko more u ono što neki nazivaju "NATO-vim jezerom". To bi Moskvi dalo još veći poticaj da izgradi kopneni most prema Kalinjingradu.
Uključivanje Švedske i Finske u NATO čini taj ruski potez "manje vjerojatnim, ali to ne znači da je malo vjerojatan", kaže Linas Kojala, direktor Centra za studije istočne Europe u Vilniusu.
Kalinjingrad
'Rubni slučaj' koji je Putin voljan testirati
Unatoč strateškoj zabrinutosti Baltika, ono što bi moglo biti najopasnije u vezi Suwałki koridora je njegova relativna irelevantnost.
Krene li Rusija prema Poljskoj ili Litvi, jasno je da bi to pokrenulo NATO sukladno odredbi o međunarodnoj obrani iz članka 5., povlačeći sve članice saveza, od Turske preko Bugarske do Francuske i SAD-a. Barem u teoriji.
Međutim, koliko bi Washington i NATO bili spremni riskirati Armagedon zbog dijela uglavnom nenaseljenog poljoprivrednog zemljišta za koje mali broj njihovih građana uopće zna da postoji?
Upravo je to "rubni slučaj" koji bi Putin bio voljan testirati.
Sve dok se i Finska ne pridruži NATO savezu, litvanska 900 kilometara duga granica s Rusijom i Bjelorusijom najduža je u savezu. Ali s vojskom od samo 20.000 ljudi i svega pet zrakoplova, uključujući transportne zrakoplove i jednu jednomotornu Cessnu, Litva je, kao njeni baltički susjedi, nespremna za ruski napad - čak i uz pomoć njemačkih vojnih jedinica trenutno stacioniranih u zemlji.
"Jedini odgovor na taj izazov je veća prisutnost NATO-a ovdje", rekao je Margiris Abukevičius, zamjenik ministra obrane Litve. “Znamo da je Rusija opsjednuta zatvaranjem kopnenih koridora."
Suwalki regija
Zbunjujuće poruke njemačkog kancelara
Njemački ministar Olaf Scholz je, tijekom posjeta Vilniusu ranije ovog mjeseca, pokušao uvjeriti svoje domaćine u predanost Berlina baltičkoj sigurnosti, ali na kraju je samo posijao zbrku.
Scholz je, naime, novinarima rekao da će Berlin krenuti "u smjeru" stacioniranja "robusne borbene brigade" u Litvi, što podrazumijeva raspoređivanje nekoliko tisuća vojnika. Međutim, njegovi su suradnici kasnije povukli te komentare te izjavili da će Njemačka premjestiti samo 50ak pripadnika dok će većina vojnih trupa ostati u Njemačkoj.
Premještanje NATO snaga na istok Europe
Dok se NATO, krajem lipnja, priprema za ono što mnogi nazivaju najvažnijim samitom unatrag nekoliko desetljeća, u središtu razmatranja je izloženost Baltika ruskoj agresiji i eventualno trajno ili polutrajno razmještanje većeg broja savezničkih snaga u regiji.
I dok savez, pod vodstvom SAD-a, o tome tek treba donijeti konačnu odluku, dužnosnici su već signalizirali da će NATO značajno ojačati snage na Baltiku i drugdje duž istočne granice EU, najavljujući tako povijesnu promjenu u politici NATO-a i premještanje težišta pakta na istok Europe.
Iako NATO već ima četiri borbene skupine od 1.000 vojnika stacionirane diljem regije, baltički politički čelnici i vojni planeri tvrde da bi taj brojka u slučaju ruske agresije morala biti mnogo veća.
"Imate takozvanu tripwire silu, ali to možete nazvati i samoubilačkom misijom", kaže Ives, koji je bio estonski predsjednik od 2006. do 2016. godine.
SAD i Njemačka dugo su upozoravale protiv takvog poteza, dijelom zbog sporazuma iz 1997. godine, poznatog kao Osnivački akt NATO-Rusija, kojim su savez i Moskva dogovorili da se neće uspostavljati stalna baza u novim NATO članicama u "sadašnjem i predvidivom sigurnosnom okruženju".
Međutim, ruski napad na Ukrajinu uvjerio je čak i dugogodišnje skeptike onoga što NATO naziva "obranom naprijed" u istočnoj Europi, da je vrijeme došlo.
"Predomislio sam se", rekao je Ben Hodges, umirovljeni američki general-pukovnik, koji je zapovijedao američkom vojskom u Europi od 2014. do 2017. godine.
"Naši napori da se u dobroj vjeri povežemo s Rusijom su propali", rekao je.
Poljska je spremna braniti Litvu
U Bjelorusiji, nad kojom Putin ima velik utjecaj, ruska je vojska koristila zračne baze i drugu vojnu infrastrukturu kako bi pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Hodges sumnja da bi Rusija, koja se bori u Ukrajini, sada mogla okupiti snage potrebne za napad na Baltik. Ipak, ističe kako bi NATO trebao iskoristiti priliku i pripremiti se na najgore, ali i ojačati baltičku protuzračnu obranu te osigurati bolju integraciju lokalnih snaga i ostatka saveza. Kaže da može zamisliti sustav s "rotirajućim stalnim prisustvom" NATO snaga u regiji na sličan način kao što SAD djeluje u Južnoj Koreji.
Drugi ključan čimbenik u obrani regije je Poljska, koja ima najveću vojsku u regiji. Povijesni sporovi između Poljaka i Litavaca, oko jezika i prava manjina u Suwałki regiji, s obje strane granice doveli su do nagađanja da bi Putin mogao iskoristiti te tenzije u svoju korist. Nešto slično napravio je u ukrajinskoj regiji Donbas, gdje je uspio iskoristiti prorusku klimu za pokretanje separatističkog pokreta.
Međutim, bii se tek trebalo dogoditi. Pogranična suradnja između poljske i litvanske vojske nikada nije bila bliža, smatra general Rajmund Andrzejczak, poljski vojni zapovjednik.
"Vidimo što Rusi rade u Ukrajini i ne vjerujemo im", kaže general koji je nekada služio u Suwałki regiji te naglašava da je Poljska kao članica NATO saveza spremna ispuniti svoju dužnost i obraniti Litvu ukoliko Rusija napadne.
"Moramo biti vrlo, vrlo spremni", kaže.
