Globalni porast temperatura do kraja 21. stoljeća mogao bi rezultirati otapanjem trećine ledenjaka u himalajskom području, čak i ako se ispune svi ciljevi što ih je čovječanstvo pred sebe postavilo kada su posrijedi klimatske promjene, stoji u priopćenju Međunarodnog centra za razvoj planina koji je proveo istraživanje o stanju ledenjaka na Himalaji.
Po podacima Centra čije je sjedište u Katmanduu stoji i da bi takav scenarij mogao otežati život oko 1,9 milijarda ljudi koji žive u tom području.
Do 2100. otopit će se 36 posto glečera u regiji Hindukuš Himalaja
Čak i u slučaju da se emisija ugljičnog dioksida znatno smanji te da se globalno zagrijavanje uspije ograničiti na 1,5 Celzijevih stupnjeva, do 2100. godine otopit će se 36 posto glečera u regiji Hindukuš Himalaja, tvrde stručnjaci. A ako se emisija plinova ne smanji, otopit će se čak dvije trećine svih himalajskih ledenjaka.
"Za ovakvu klimatsku krizu dosad još niste čuli", kaže Philippus Wester, jedan od autora izvješća. "Globalno zagrijavanje moglo bi značajno izmijeniti izgled glečerima pokrivenih planinskih vrhova za nešto manje od jednog stoljeća. U najboljem slučaju, čak i ako budemo jako uspješni u svladavanju globalnog zatopljenja, svejedno ćemo izgubiti bar trećinu glečera."
Drastične promjene za preko osam zemalja
Himalajsko područje proteže se preko osam zemalja, od Afganistana do Mjanmara ili na oko 3500 kilometara. Voda s vrhova planinskih lanaca stiže sve do najvećih svjetskih riječnih sustava, među kojima su Ganges, Ind, Mekong i Irrawaddy. Te rijeke pitkom vodom opskrbljuju 1,65 milijarda ljudi.
Otapanje ledenjaka moglo bi prouzročiti izlijevanje ledenih jezera, ugrožavajući život planinskih i nizinskih životinjskih i biljnih zajednica, stoji u izvješću.
Ugljen ubrzava otapanje
Glavni izvori zagađenja nalaze se u gusto naseljenim dijelovima Indo-gangeške nizine. Zbog njih se po glečerima talože čestice ugljena, ubrzavajući tako njihovo otapanje.
U izvješću na 627 stranica stoji da će himalajskoj regiji do 2030. godine trebati između 3,2 i 4,6 milijarda dolara godišnje kako bi se prilagodila klimatskim promjenama, a do 2050. između 5,5, i 7,8 milijarda dolara.
