Tvrdi to u svojoj knjizi 'And in Wienerwald the trees remain' novinarka Elisabeth Åsbrink, koja se dokopala dokumenata koji pokazuju da je Kamprad 1943. godine, kao 17-godišnjak, ušao u Švedsku nacističku partiju. Obavještajna služba tada je zabilježila i da je Kamprad imao "neku vrstu funkcije" u omladini nacističke organizacije, jer je na adresu primao omladinske novine.
U pismima koje je obavještajna služba presrela, Kamprad je pisao o pokušajima regrutiranja novih članova, tvrdi novinarka. Objavila je i broj njegove članske iskaznice u stranci - broj 4013, piše Telegraph.
Također, u knjizi se opisuje Kampradovo prijateljstvo s austrijskim Židovom Ottom, koji je u Švedsku stigao kao dječak uoči Drugog svjetskog rata. Dok je radio za Kampradovu obitelj, Ottove su roditelje 1944. godine ubili nacisti u Nemačkoj, što je saznao dvije godine kasnije.
Kampradov glasnogovornik otkrića u knjizi je prozvao 'starim vijestima'. "Ingvar Kamprad detaljno je 1994. opisao sve ono što je nazvao 'mladenačkim grijesima' i 'najvećom greškom u svom životu', ispričavši se i zatraživši oprost", kazao je glasnogovornik.
Vezani članci:
arti-201108160326006 arti-201002260567006 arti-201007280931006
