Taj teret utječe ne samo na sigurnost hrane i održivog razvoja, već i na domove brojnih sudanskih obitelji.
Pješčane oluje, tamo poznate kao 'Haboob', sve su češća pojava u toj regiji. Kreću se poput velikog debelog zida, nose pijesak i prašinu kojima zakopavaju kuće i povećavaju isparavanje u regiji koja se već bori s očuvanjem zaliha vode, a zbog tih se oluja događa i erozija plodnog tla.
Bez brze intervencije, upozoravaju stručnjaci, dijelovi ove afričke zemlje, jedne od najranjivijih na svijetu, mogli bi postati potpuno nenaseljivi, a sve je to rezultat klimatske promjene.
Rastuće temperature
Sjeverna Afrika već je vruća, a temperature tamo konstantno rastu. U nekom trenutku ovog stoljeća, dio te regije postat će nenaseljiv, kaže Jos Lelieveld, klimatolog iz Max Planck instituta za kemiju.
'To bi se moglo dogoditi na potezu od Maroka sve do Saudijske Arabije', rekao je Lelieveld.
Očekuje se da će se temperature u Sudanu značajno povećati. Do 2060. godine, predviđa se rast izmešu 1.1 i 3.1 °C. Kao posljedica toplije klime i nepredvidivih količina oborina, velik je dio Sudana postao nepogodan za gradnju sela i razvoj poljoprivrede.
Neredovite kiše uništavaju usjeve, a Sudan se istovremeno bori s popčavama i sušama, a takva zemlja nije pogodna za poljoprivredu. Zbog poplava se od 2013. godine raselilo više od 600 tisuća ljudi.
Michelle Yonetani, starija savjetnica za katastrofe kaže da se 70 posto seoske populacije oslanja na kišu za razvoj tradicionalne poljoprivrede, kako za svakodnevnu prehranu, tako i za život. Čak 80 posto stanovništva oslanja se na kišu kada je riječ o pitkoj vodi u toj zemlji. Yonetani kaže da se u Sudanu događa iznimno složena hitna situacija.
'Suše izazivaju dezertifikaciju, što utječe na pojas savana u sjevernom dijelu zemlje. To je uzrokovalo iseljavanje čitavih sela', rekla je i dodala da je Sudan jedna od najranjivijih zemalja kada je riječ o posljedicama klimatskih promjena zbog problema sigurnosti hrane. Na globalnom indeksu gladi, Sudan se nalazi na 98. od 113 mjesta, što znači da je u 15 najnesigurnijih zemalja kada je riječ o prehrani.
Zajednice na rubu
Do kasnog 20. stoljeća, Sahel, prijelazna zona između pustinje i tropskog juga, bio je bogao baobabom i stablima akacije, kao i travnatim pokrivačem. Sada dezertifikacija mijenja tu sliku i prijeti plodnoj i naseljivoj zemlji.
'Zajednice koje su već vrlo ranjive, koje već pate od siromaštva, koje bi se mogle naći u području na koje će klimatska promjena utjecati, sada su gurnute do svojih krajnjih granica', rekla je Yonetani.
Izvor zarade za poljoprivrednike smještene u tisućama sela ove regije zbog velikih je suša i visokih temperatura sada na kušnji. Prema procjenama ureda UN-a za humanitarne poslove, 1.9 milijuna ljudi bit će pogođeno smanjenom poljoprivrednom proizvodnjom zbog manjeg broja obradivih površina, loše kvalitete pašnjaka i slabije dostupnosti vode. Očekuje se da će se čak 3.2 milijuna ljudi suočiti s nestašicom vode, što će pogoršati već ionako loše higijenske i sanitarne uvjete. Yonetani ističe da to nije samo humanitarna kriza već prava kriza razvoja. Ipak, poručuje kako to nije nezaustavljivo, ali potrebno je provesti hitne mjere.
Potrebno je trajno rješenje za klimatske promjene, a najveće napore treba uložiti kako bi se pomoglo najranjivijim skupinama koje su pogođene ovim problemom. Sudanska je vlada u srpnju objavila plan prilagodbe strategije za zaštitu tamošnjeg stanovništa, prvenstveno onog u ruralnim zajednicama.
Sudansko ministarstvo zaštite okoliša usvojilo je planove za svaku tamošnju regiju. Strategija uključuje sorte žitarica koje su otporne na suše i koje bi mogle izdržati promjenjive vremenske uvjete, ali uključuje i učinkovitije tehnike navodnjavanja i pohrane usjeva. Zbog nepredvidivih vremenskih uvjeta, moguće je da poljoprivrednici jedne godine imaju odlične rezultate, a već iduće jako loše. Zbog toga je pravilna pohrana usjeva jako važna. U strategiji je i plan za kopanje više bunara kako bi se ublažio problem s nestašicom vode, a zajedncie se uči kako saditi biljke koja pomažu u borbi protiv dezertifikacije, piše CNN.
ZLOKOBNO UPOZORENJE: ‘Svijet čeka nova vrsta ratova, i ovaj put nikakvi zidovi neće zaustaviti milijune izbjeglica’
Opasnost od širenja bolesti
Velik dio vladine strategije odnosi se i na zdravlje. Upozoravaju kako bi klimatske promjene mogle ubrzati širenje malarije, žute groznice i kolere, a ulaganje u edukaciju kako bi se osigurala veća otpornost ljudi na klimatske promjene jako je važno.
Iako sam Sudan ulaže velike napore u borbu s ovim problemom, to nije dovoljno. Klimatska je promjena svjetski izazov i utječe na svaki kontinent, upozoravaju znanstvenici.
GRENLAND SE OTAPA: Jedna od najvećih arheoloških tajni nestaje pred našim očima
