Tržište krijumčarenja migranata na Zapadnom Balkanu vrijedno je najmanje 50 milijuna eura na godišnjoj razini, tvrdi u izvješću Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, navodeći Srbiju kao važno odredište za migrante jer graniči s četiri zemlje Europske unije.
Sume u lancu krijumčarenja su znatno niže nego li tijekom krize 2015., ali pokazatelji svjedoče da i dalje postoji veliko tržište za krijumčarenje migranata u regiji, bez obzira na pokušaje da se zatvori tzv. balkanska ruta, navodi Globalna inicijativa, međunarodna mreža angažirana u borbi protiv stjecanja nezakonite ekonomske dobiti i kriminala.
Ta nevladina organizacija analizirala je kretanje ljudi, droge i novca u izvješću "Aktualne cijene: Analiza tokova ljudi, droge i novca na zapadnom Balkanu", objavili su beogradski mediji pozivajući se na Glas Amerike.
"Korištenjem mapa i analiza identificiraju se ključne ulazne i izlazne točke za krijumčarenje migranata kroz šest zemalja Zapadnog Balkana, te lokacije koje djeluju kao čvorišta za trgovinu drogom. Čini se da pandemija covida-19 nije značajno poremetila nedozvoljeni tok", istaknuto je u priopćenju Globalne inicijative.
Srbija je u izvješću označena kao važno odredište za azilante i migrante, jer graniči s četiri zemlje EU – Hrvatskom, Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom.
U izvješću stoji da je, prema podacima Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice (UNHCR) tijekom 2019. u Srbiju ušlo 30.216 migranata, gotovo dvostruko više nego 2018. Također se navode podaci srbijanskog ministarstva unutarnjih poslova po kojima je u 2020. više od 8.500 migranata zaustavljeno pri pokušaju ilegalnog prelaska srbijanske granice.
Registrirano je i da većina tražitelja azila i migranata, koji pokušavaju ući u Srbiju, dolaze s područja Sjeverne Makedonije, prelazeći granicu u blizini gradova Preševo i Trgovište, na jugu Srbije, gdje se obitelji obično upućuju u prihvatne centre u Vranju, Preševu i Bujanovcu, dok samci često nastavljaju putovanje k Beogradu.
Drugi pravci ulaska migranata u Srbiju su s Kosova i iz Crne Gore, dok iz Srbije u Bugarsku prelaze u blizini gradova Bosilegrad, Surdulica, Dimitrovgrad i Zaječar.
Po ulasku u Srbiju migranti se krijumčare u tri smjera, na sjever prema granici s Mađarskom, zapadno prema BiH te preko Save ili Drine u Republiku Srpsku, dok je na sjeverozapadnoj ruti cilj Hrvatska, poglaviti preko gradova Šid ili Sombor.
Mađarska je nekada bila preferirana destinacija, no pooštravanje granične sigurnosti od 2016. otežava ulazak u zemlju pa pojedini migranti pokušavaju prijeći Dunav kako bi stigli do Mađarske, ili idu na istok ka Rumunjskoj, pokušavajući iz nje prijeći u Mađarsku, ukazano je u dokumentu.
Izvješće navodi da je srbijanska policija otkrila nekoliko tunela, dubokih od tri do sedam metara i dugačkih do 30 metara, ispod žičane ograde duž srpsko-mađarske granice u blizina gradova Segedin, Ašothalom i Kelebija.
Tuneli se smatraju relativno rizičnim zbog mogućnosti uhićenja ili opasnosti od njihovog urušavanja, a cijene krijumčarenja se kreću od 500 do 5.000 eura.
