Otkada je počela pandemija koronavirusa, kao da je krenula i epidemija lažnih informacija i teorija zavjere o Covidu, osobito o cjepivu. Baš je zato, poput zgoditka na lutriji, objava srpskog stručnjaka na Facebook stranici "Nauka u Srbiji".
Srpski molekularni biolog i neurobiolog iz San Diega, dr. Miloš Babić, napisao je dugačku objavu u kojoj objašnjava brojne nedoumice o cjepivu i imunitetu. Objava ovog znanstvenika pod nazivom "Ajmo za promjenu malo dobrih vijesti o koronavirusu i (bliskoj) budućnosti" podijeljena je tisuću puta, a dio objave prenosimo te je ona prilagođena hrvatskom jeziku.
Trajan imunitet u većini slučajeva
Kao što većina ljudi zna, slučajevi ponovne zaraze stvorili su strah da ovaj novi koronavirus neće proizvesti dugotrajni imunitet. Također, neki ljudi infekciju dugo "vuku", što također nije dobar znak. Za mnoge je ljude ova vijest izazvala fatalizam - nema nam spasa, na kraju ćemo svi morati preboljeti ovaj virus. Što bi bila velika zdravstvena katastrofa (smrt na stranu, dugotrajne posljedice za preživjele gazile bi nas desetljećima).
Srećom, znanstveni podaci ne podupiru ove strahove. Nekoliko objavljenih studija primijetilo se da je imunosni odgovor na samu bolest vrlo varijabilan i da neki ljudi imaju vrlo slabe imunosne reakcije. Stoga ne čudi da postoje slučajevi u kojima ljudi brzo izgube imunitet. Ali kako stoje stvari s većinom?
Jedno je istraživanje izmjerilo pet različitih aspekata imuniteta (IgA antitijela, IgG antitijela, memorijske B-stanice koje prepoznaju kritični "RBD" dio "šiljka" virusa; i T-stanice dvije različite vrste, CD4+ i CD8+, koje specifično prepoznaju baš ovaj virus). Među prethodno oboljelim ljudima, pet mjeseci nakon infekcije, 96% ih je imalo više nego dovoljan imunitet u tri različite skupine istovremeno. Što je posebno važno, razine memorijskih B-stanica, koje omogućavaju imunosnom sustavu da brzo odgovori na ponovnu infekciju, povećale su se tijekom tri do pet mjeseci nakon infekcije (1).
Važnost T-stanica
Ovdje je važno spomenuti T-stanice, jer one imaju posebno snažan utjecaj na duljinu i težinu bolesti ovog virusa. Za ljude koji nisu imunolozi, naš imunosni sustav ima više grana. Jedna od njih sastoji se od B-stanica, koje proizvode antitijela, proteine koji se vežu za virus, ometaju njegov rad i omogućavaju tijelu da prepozna i izravno uništi virusne čestice. Druga grana su T-stanice, koje prepoznaju kada virus već zarazi jednu od ostalih stanica u tijelu - i koje tada unište tu zaraženu stanicu. (Ovo je pojednostavljenje; imunološki je sustav vrlo kompliciran i ne može se objasniti u jednom odlomku; ali ovo vam daje generalnu ideju.)
Jedan razlog za zabrinutost zbog imuniteta je taj što se razina antitijela u nekih bolesnika vrlo brzo smanjuje nakon oporavka. Međutim, u više od 40% takvih slučajeva pronađene su T-stanice koje specifično prepoznaju virus i koje su po tipu slične memorijskim B-stanicama (trebale bi trajati dugo, možda cijeli život). Ista studija također je analizirala uzorke krvi koje su ljudi davali prije stvaranja virusa. Oko 28% imalo je T-stanice koje su ciljale druge koronaviruse, ali koje su također bile djelomično učinkovite protiv novog virusa SARS-CoV-2. To objašnjava zašto se čini da je dio populacije vrlo otporan na infekciju (2).
Antitijela su stabilna mjesecima nakon oporavka
Zatim, iz Arizone imamo još jedno istraživanje (3, jedan od autora je naš poznati imunolog Janko Nikolić-Žugić), koje daje dodatni kontekst. Naime, mnogi serološki testovi mjere ukupnu količinu antitijela protiv svih virusnih proteina. Ta ukupna količina se brzo smanjuje u roku od nekoliko mjeseci nakon bolesti. Međutim, ovo je istraživanje provedeno mnogo preciznije i pažljivije, koristeći nekoliko različitih metoda, i prateći ljude mjesecima nakon oporavka. To pokazuje da najvažnija "neutralizirajuća antitijela" ostaju stabilna najmanje mjesecima nakon oporavka. To su antitijela koja se na virus vežu na način ili mjesto koji potom sprječavaju virus da uspješno zarazi ljudske stanice.
Ono što se smanjuje su antitijela protiv takozvanog N proteina. Autori studije ističu da su ta anti-N antitijela zapravo vrlo unakrsno reaktivna protiv različitih koronavirusa. Moguće je da predstavljaju pokušaj imunološkog sustava da iz sjećanja na prethodne infekcije drugim koronavirusima izvuče "najbližu stvar" novom virusu i baci je protiv napadača. Nakon oporavka ta antitijela također brzo nestaju - što u testovima koji mjere sve zajedno izgleda kao totalni pad razine. Ustvari, ta važna neutralizirajuća antitijela ostaju stabilna.
Vjerojatnost da mutacije utječu na učinkovitost cjepiva nije velika
Koronavirusi nisu poput gripe i ne mogu jednostavno "preurediti" svoje genome. Inače bi četiri ljudska koronavirusa koja su desetljećima u opticaju imala različite učinke iz godine u godinu. No, koronavirusi sigurno mogu mutirati, uključujući nove mutacije unutar "šiljka" koji je glavna meta za neutralizirajuća protutijela.
15.07.2020., Zagreb - Ilustracija - cjepivo protiv koronavirusa.
Zapravo su prva tri dokumentirana slučaja reinfekcije ovdje stvorila veliku uzbunu. Sve tri osobe bile su zaražene, izliječene i ponovno zaražene - ali u vrlo različitim regijama (jedna u Hong Kongu, druga u Ekvadoru, treća u Belgiji). Svi troje su imali različite sojeve virusa tijekom prve infekcije, a zatim opet različite tijekom ponovne infekcije. Ali svima im je zajedničko jedno: soj koji je prouzročio reinfekciju nosio je jednu specifičnu mutaciju u "šiljku", takozvanom D614G. Ali i na tom planu imamo dobre vijesti. Pokazalo se da su antitijela koja proizvode cjepiva dovoljno jaka i raznolika da prepoznaju i neutraliziraju i nemutirani "šiljak" i mutant D614G (4,5).
Također, tijekom ove godine prikupili smo puno informacija u vezi s brzinom evolucije i mutacijama ovog novog virusa i vidimo da mutira prilično sporo (barem na ljestvici koja se odnosi na viruse). Nitko ne može znati da virus NEĆE mutirati u neki oblik koji može zaobići cjepivo; ali svi podaci koje trenutno imamo pokazuju da je takvo što malo vjerojatno.
'Treba se cijepiti'
Moj osobni savjet za praktički sve je da se trebate cijepiti, osim ako vam liječnik ne savjetuje da ga preskočite iz nekog određenog razloga (recimo, ako imate urođene probleme s mitohondrijima). Trenutno su dva cjepiva u procesu potvrđivanja (Pfizer / BioNTech i Moderna), a oba imaju sličnu učinkovitost i sigurnost. Pfizer ima velike unaprijed proizvedene zalihe cjepiva (prihvatili su visok rizik da im sve propadne), ali ima problema s isporukom jer cjepivo zahtijeva transport na -70 °C. Iz tog razloga vjerujem da će malo toga doći do nas. Moderna će tek morati početi stvarno proizvoditi, uz to je njihovo cjepivo skupo, pa će proći puno vremena prije nego što stigne u naše vode.
Treće cjepivo (AstraZeneca/Oxford) trebalo bi uskoro izaći s podacima, a najizgledniji je kandidat za prvo europsko cjepivo koje bi moglo doći do nas (op.a. AstraZeneca je u međuvremenu izašla s podacima, u prosjeku je učinkovito 90%. Više o tome pročitajte ovdje). Kineska cjepiva SinoVac također su na vidiku, ali njihova učinkovitost još nije jasna, kao ni profil nuspojava; ali podaci se očekuju uskoro. Rusko cjepivo Sputnik nešto je što još mora proći mnoga ispitivanja. Iako je navodno "potvrđeno" u kolovozu, to je istraživanje provedeno na samo sedamdesetak ljudi; usporedite to s više od 60.000 ljudi na kojima su ukupno testirana dva spomenuta cjepiva na početku ovog odlomka. Svaki čitatelj ovog teksta može sam odlučiti, ali trenutno ne mogu preporučiti Sputnik, s čisto znanstvenog gledišta.
Koje god cjepivo bude prvo, za očekivati je da će prvi primatelji biti ljudi u medicini koji su izloženi virusu, a zatim osjetljive populacije (stare, imunološki oslabljeni itd.). Zatim će se odatle ići do ostatka stanovništva. Ali to ovisi o proizvodnji i trenutku u kojem cijela stvar dolazi do nas.
O teorijama zavjere o cjepivu
Također, svi se moramo pripremiti za još više urlanja na društvenim mrežama i za mjesece dodatne karantene. Normalno se vraća samo kada broj cijepljenih plus broj onih koji su preboljeli i stekli trajni imunitet dosegne brojku od oko 80%. Što je manje cijepljenja, to je dulje potrebno da se taj broj dosegne infekcijama.
Problem je statistika i nerazumijevanje iste. Ako vi, čitatelju ovog teksta, pošaljete jedan e-mail na deset milijuna ljudi, deseci primatelja te vaše poruke umrijet će sljedeći dan. Stotine će se razboljeti i umrijeti u sljedećih nekoliko tjedana. Tisuće će se razboljeti i umrijeti od raznih bolesti u roku mjesec ili dva nakon vaše poruke. To uključuje djecu, mlade i ranije zdrave ljude. Ovo je samo statistika: ako BILO ŠTO učinite s deset milijuna ljudi, dogodit će se isto, jer u tolikom broju ima onih koji su bolesni, a to ne znaju ili koji će se jednostavno slučajno uskoro razboljeti, bez obzira što bilo tko radio. Nitko normalan ne bi rekao da su ti ljudi umrli JER ste im poslali e-mail.
(FILES) In this file photo US Microsoft founder, Co-Chairman of the Bill & Melinda Gates Foundation, Bill Gates, poses for a picture on October 9, 2019, in Lyon, central eastern France, during the funding conference of Global Fund to Fight AIDS, Tuberculosis and Malaria. Microsoft on Friday announced that co-founder Bill Gates has left its board of directors to devote more time to philanthropy., Image: 506106963, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no
Ali upravo takva "logika" vlada kada je riječ o cjepivima. Svaka koincidirajuća bolest ili smrt proglašavaju se dokazima opasnosti. Podaci su iskrivljeni ili jednostavno izmišljeni. Priče poput "Brat mog šogora primio je cjepivo, a zatim pao i umro dva dana kasnije", već su posvuda. Tome dodajte priče o Billu Gatesu (koji nema nikakve veze s cjepivima), "tekućim čipovima" (koji ne postoje, to je kao da govorite o vampirima u cjepivu), liječenju hidroksiklorokinom (koji nema učinak protiv virusa) i popise užasnih sastojaka koji se navodno dodaju u te boce (u potpunosti ih je izmislio neki paranoik na YouTubeu koji o cjepivima i medicini zna manje od prosječnog srednjoškolca) - i masa će ljudi odbiti primiti cjepivo. Što, kao što sam gore rekao, znači da će imunitet stada i povratak u normalu morati pričekati dulje.
Mi koji radimo u medicini i znanosti pokušat ćemo se boriti protiv toga koliko god možemo. Nadamo se da ćete nam vi ostali pomoći.
Što bismo trebali činiti dok se cjepivo čeka?
Jedna od najpredvidljivijih priča tijekom ove pandemije bavi se kruzerima. Ti su brodovi vrlo osjetljivi na viruse čak i u normalnim razdobljima; svake godine se dogodi da se negdje neki hitno mora vratiti u luku, jer je na brodu izbila neka epidemija. Gusto spakirani ljudi u sobama koje dijele ventilaciju i koje moraju biti zatvorene kad su vani vjetar i kiša - pa, to je savršeno za širenje raznih virusa.
Stoga se nitko nije iznenadio kad su ti brodovi postali središta zaraze odmah na početku epidemije. Zbog lakog prijenosa velika većina putnika i posade oboljela je od virusa, a većina je imala prilično tešku bolest, u prosjeku težu nego na kopnu. Samo oko 20% zaraženih nije imalo simptoma. Čitava je industrija, naravno, bila hitno zatvorena, a države su ušle u karantenu. Ali tada je netko u Americi imao briljantnu ideju: u redu, izravnali smo krivulju i sada možemo ponovno početi krstariti uz sigurnosne mjere. To je učinjeno, protivno svim savjetima svih epidemiologa, i završilo je u roku od nekoliko dana kada su epidemije ponovno izbile na tim brodovima. Opet, velika većina svih putnika bila je zaražena. No, ovaj je put čak 80% zaraženih ljudi imalo samo blagu ili čak asimptomatsku bolest (6).
01.02.2020., Sibenik - Medicinska maska za lice.
Razlog tome su maske. Maska ne zaustavlja virus. Ali maska zaustavlja velike kapi iz usta, koje nose velik broj virusnih čestica. Također, maske smanjuju brzinu zraka koji izlazi iz pluća, a time i doseg "virusnog oblaka" koji okružuje zaražene ljude. To ukupno znači da ljudi koji su izloženi infekciji dobiju manji inokulum, tj. manji broj virusnih čestica ulazi u njihovo tijelo.
Iako čak i jedan virus teoretski može uzrokovati bolest, u prosjeku vrijedi pravilo da više virusnih čestica znači ozbiljniju bolest. Kad ima više virusa, oni istovremeno zaraze više stanica, a zatim proizvode više virusa druge generacije koji se zatim brzo šire po tijelu. U toj se situaciji naš imunološki sustav nema vremena pripremiti da se počne zagrijavati prema napadaču. Ali ako je broj čestica virusa malen, imunološki sustav ima više vremena da proizvede odgovor na napad prije nego što se virus proširi tijelom. Dakle, manje virusnih čestica - u prosjeku blaža bolest.
Dakle, odgovor je: nosite maske. Inzistirajte da drugi nose maske. Ne odlazite na okupljanja na kojima je velik broj ljudi. Naši su medicinari pred slomom; nemojte im zadavati još više posla i riskirati svoj i tuđe živote. Držite distancu, perite ruke. Treba nam samo još malo strpljenja.
Cijelu objavu srpskog znanstvenika pročitajte na linku.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
