Stari svjetski nuklearni poredak, ukorijenjen u nezamislivim ishodima Hladnog rata, urušio se prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Sada ustupa mjesto nadolazećoj eri nereda kakvog nije bilo od početka atomskog doba. Redoviti podsjetnici Moskve u protekla tri mjeseca na njezinu nuklearnu moć, čak i kada su samo dizanje buke, najnoviji su dokaz kako se potencijalna nuklearna prijetnja opet pojavila, ai na izravnije i opasnije načine. Te su prijetje bile dovoljne za oštro upozorenje Moskvi koje je u utorak odaslao američki predsjednik Joe Biden, da je svijet ušao u razdoblje povećanih nuklearnih rizika, piše The New York Times.
"Trenutno ne vidimo ikakve naznake da Rusija namjerava upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini, iako je povremena ruska retorika zveckanja nuklearnom sabljom sama po sebi opasna i krajnje neodgovorna", napisao je Biden u osvrtu za New York Times . “Dopustite mi da budem jasan: bilo kakva uporaba nuklearnog oružja u ovom sukobu u bilo kojem razmjeru bila bi potpuno neprihvatljiva za nas, kao i ostatak svijeta, i povukla bi za sobom teške posljedice", poručio je američki predsjednik.
Pregovori o nuklearnom naoružanju trenutno su nezamisivi
No, nije u pitanju samo Rusija. Tu je i Kina koja poduzima korake da proširi svoj nuklearni arsenal, zatim propast svake nade da će Sjeverna Koreja ograničiti, a još manje eliminirati svoje zalihe nuklearnih bojevih glava, a na koncu i pojava tzv. "država na prag"u, poput Irana, koje su sasvim blizu mogućnosti da naprave svoju atomsku bombu. U vrijeme Trumpove administracije, SAD i Rusija povukle su se iz sporazuma oružju koji su ograničavali njihove nuklearne arsenale. Samo je jedan — Novi START, koji obje strane ograničava na 1550 raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava — ostao na snazi. Otkako je u veljači počeo rat u Ukrajini, pregovori između Washingtona i Moskve o tome što bi moglo zamijeniti sporazum naglo su završili.
S obzirom da je Bidenova administracija pojačala dopremu konvencionalnog oružja u Ukrajinu, napetost s Rusijom je visoka. Visoki dužnosnik američke administracije priznao je da je “trenutno gotovo nemoguće zamisliti” kako bi se pregovori mogli nastaviti prije nego što početkom 2026. istekne posljednji ugovor.
Kina kreće u izgradnju golemog nuklearnog arsenala
Prošloga ljeta stotine novih raketnih silosa "niknuli" su u kineskoj pustinji. Pentagon je objavio da Peking, koji je dugo tvrdio da mu treba tek "minimalno sredstvo odvraćanja", kreće u izgradnju arsenala od "najmanje" 1000 nuklearnih bojevih glava do 2030. godine. Admiral Charles A. Richard, zapovjednik Strateškog zapovjedništva Sjedinjenih Američkih Država, vojne jedinice koja je odgovorna za nuklearni arsenal, rekao je prošloga mjeseca da je zabrinut jer Peking izvlači pouke iz prijetnji Moskve u vezi s Ukrajinom te ih namjerava primijeniti na Tajvan. Kinezi "pozorno prate rat u Ukrajini i vjerojatno će koristiti nuklearni pritisak u svoju korist" u budućim sukobima, rekao je admiral Richard pred američkim Kongresom. Cilj je Pekinga, kaže, "postići vojnu sposobnost za ponovno pripajanje Tajvana do 2027. godine, ako ne i prije."
Drugi dužnosnici u Washingtonu ističu da rusko "zveckanje sabljom" nije uspjelo odvratiti Zapad od naoružavanja Ukrajine i da lekcija koju bi Kina morala naučiti jest da nuklearne prijetnje mogu imati suprotne učinke.
Na pragu smo drugog, opasnijeg nuklearnog doba
Drugi uče vlastite lekcije. Sjeverna Koreja, za koju se predsjednik Donald Trump hvalio da će je razoružati diplomacijom "jedan na jedan", gradi novo oružje. Južna Koreja ponovno razmatra stvaranje nuklearne snage za suprotstavljanje sjevernom susjedu. Ta rasprava podsjeća na 1970-te, kada je Washington prisilio Južnu Koreju da odustane od programa izgradnje atomske bombe. U Južnoj Koreji i šire, ukrajinsko odricanje od svog nuklearnog arsenala prije tri desetljeća neki vide kao pogrešku koja ju je izložila današnjoj invaziji. Iran je,pak, obnovio velik dio svoje nuklearne infrastrukture otkako je Trump odustao od nuklearnih sporazuma iz 2015. godine. Izvješća Međunarodne agencije za atomsku energiju sugeriraju da su Teheranu za proizvodnju goriva za nuklearno oružje sada potrebni tjedni, iako bi im za bojevu glavu trebalo godinu dana ili više.
Stručnjaci kažu da se brzo približava drugo nuklearno doba puno novih opasnosti i neizvjesnosti, manje predvidljivo nego tijekom Hladnog rata, s uspostavljenim ograničenjima koja ustupaju mjesto otvorenijim prijetnjama da se posegne za takvim oružjem - i potrebom za novim strategijama za zadržavanje atomskog mira. Andrew F. Krepinevich, viši suradnik s Hudson Instituta, nedavno je u časopisu Foreign Affairs ustvrdio da će nova era sadržavati “i veći rizik od utrke u nuklearnom naoružanju i pojačane poticaje državama da pribjegnu nuklearnom oružju u krizi".
Sve češće nuklearne prijetnje iz Moskve
Putin je započeo rat u Ukrajini izjavom da svoje nuklearne kapacitete stavlja u stanje pojačane pripravnosti. Bila je to jasna poruka Washingtonu da se povuče. (Doduše, nema dokaza da je premjestio ikakvo nuklearno oružje ili olabavio kontrolu nad njegovom upotrebom - nedavno je izjavio direktor CIA-e William J. Burns.) Bio je to najnoviji izraz Putinove strategije koja je podsjetila svijet da čak i ako je rusko gospodarstvo veličine talijanskog i ako je njezin utjecaj zasjenjen usponom Kine, njezin nuklearni arsenal i dalje je najveći na svijetu.
U godinama koje su prethodile invaziji na Ukrajinu, Putin je svoje govore redovito naglašavao snimkama nuklearne propagande, uključujući i onaj koji prikazuje roj bojnih glava koje padaju na Floridu. U ožujku 2018., kada je najavio razvoj 23 metra dugog, nuklearnog projektila koji bi trebao preletjeti ocean i prekriti područje veće od Kalifornije radioaktivnošću - Putin ga je nazvao "nevjerojatnim" i "stvarno fantastičnim". Popularna nedjeljna informativna emisija u Rusiji nedavno je sadržavala animaciju koja je ponovno prikazala divovsku raketu uz tvrdnje da bi oružje moglo eksplodirati snagom do 100 megatona — više od 6000 puta snažnije od američke atomske bombe koja je uništila Hirošimu — te pretvoriti Britaniju "u radioaktivnu pustinju."
Prijete nuklearnim da zamagle upotrebu druge vrste oružja
Bilo je to malo previše i za Putina, ali unutar Pentagona i američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, njegova je buka usredotočila pozornost na drugi dio ruskog arsenala: taktičko oružje ili oružje na "bojnom polju", malokalibarsko oružje koje nije obuhvaćeno nikakvim sporazumom i lako se prenosi. Rusija u svojim zalihama ima oko 2000 komada takvog oružja, 20 puta više od arsenala NATO-a. Rusi su to oružje osmislili kako bi zamaglili razliku između konvencionalnog i nuklearnog oružja, zbog čega se stratezi boje da je njihova upotreba promišljenija. U ratnim igrama i manevarskim vježbama, ruske su trupe simulirale prijelaz s konvencionalnog na taktičko nuklearno oružje kao eksperiment zastrašivanja protivnika. U ruskoj vojnoj doktrini to se zove "eskalacija do deeskalacije".
Znak rizika novog nuklearnog doba bio je niz hitnih sastanaka u američkoj administraciji kako bi se formirao Bidenov odgovor u sluaju da Rusija izvede nuklearnu detonaciju u Ukrajini ili na Crnom moru. Dužnosnici,međutim, ne žele govoriti o povjerljivim zaključcima tih satanaka. No, u javnom svjedočenju pred Kongresom prošloga mjeseca, Avril D. Haines, direktorica nacionalne obavještajne službe, rekla je kako dužnosnici vjeruju da će Putin posegnuti za svojim arsenalom samo ako “shvati da gubi rat u Ukrajini ili da ako NATO intervenira”. Obavještajni dužnosnici smatraju da su šanse za to male, ali ipak veće nego što su bile prije invazije na Ukrajinu.
"Postoji niz stvari koje bi Putin poduzeo u kontekstu eskalacije prije nego što bi došao do nuklearnog oružja", rekla je Haines.
'Nenuklearni odgovor na ruski udar najbolja je opcija'
Bijela kuća, Pentagon i obavještajne agencije razmatraju implikacije bilo koje potencijalne ruske tvrdnje da provodi nuklearni test ili da njene snage koriste relativno malo nuklearno oružje na bojištu kako bi dokazale svoju sposobnost. Bidenovi savjetnici potiho razmatraju nenuklearne odgovore - najvjerojatnije kombinaciju sankcija, diplomatskih napora i, ako bude potreban vojni odgovor - konvencionalnih udara kao odgovora na bilo kakvu rusku upotrebu nuklearnog oružja u Ukrajini. Ideja je “signalizirati trenutnu deeskalaciju” nakon čega slijedi međunarodna osuda, rekao je jedan dužnosnik Bidenove administracije, govoreći pod uvjetom da ostane anoniman.
"Ako odgovorite na isti način, gubite moralno uzvišenje i sposobnost da okupite globalnu koaliciju", kaže Jon B. Wolfsthal, nuklearni stručnjak koji je bio u Vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom administracije Baracka Obame.
Wolfsthal je istaknuo da je 2016. Obamina administracija vodila ratnu igru u kojoj su se sudionici složili da je nenuklearni odgovor na ruski udar najbolja opcija. Avril D. Haines, tadašnja zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost, koordinirala je tu simulaciju. Scott D. Sagan, stručnjak za nuklearnu strategiju u Centru za međunarodnu sigurnost i suradnju Sveučilišta Stanford, nazvao je razvoj nenuklearnog odgovora "iznimno važnim".
“Odgovor ne mora biti iste vrste”, rekao je.
Kina najavljuje 'tripolarni nuklearni sustav'
Iskusni diplomat Henry Kissinger u nedavnom je intervjuu za The Financial Times kazao kako "gotovo da nema rasprave na međunarodnoj razini o tome što bi se dogodilo kada bi se nuklearno oružje zaista upotrijebilo." "Sada živimo u potpuno novoj eri", dodao je.
Desetljećima je Peking bio zadovoljan s nekoliko stotina komada nuklearnih bojevih glava kako bi se osigurao od napada, te sposobnošću "drugog udara" u slučaju da nuklearno oružje bude upotrebljeno protiv Kine. Kada su prošle godine satelitske snimke prikazale nove silose interkontinentalnih balističkih raketa koji se kopaju na rubu pustinje Gobi, to je pokrenulo raspravu u Pentagonu i američkim obavještajnim agencijama o tome što je kineski čelnik Xi Jinping time namjeravao, posebno u vrijeme kada je činilo se da usmjerava prema sukobu oko Tajvana.
Najjednostavnija teorija je da ako Kina želi biti supersila, treba joj arsenal dostojan te veličine. Druga je star to što Peking priznaje da su sve poznate teorije o nuklearnoj ravnoteži snaga narušene.
"Kina najavljuje promjenu paradigme prema mnogo manje stabilnom stanju" - tvrdi Krepinevich - "tripolarnom nuklearnom sustavu".
Ruska raketa Sarmat koja može ponijeti 15 nuklearnih bojevih glava
Kina širi arsenal, Iran gradi, a S.Arabija se priprema
U Washingtonu kažu da svaki put kada se ta tema pokrene, njihovi kineski kolege jasno daju do znanja da neće razgovarati o sklapanju sporazuma o kontroli naoružanja. Stoga im nisu jasne ni Xijeve namjere. Primjerice, može li Kina proširiti svoj nuklearni arsenal na druge države koje pokušava namamiti u svoju orbitu? Sve je to predmet povjerljive studije koju je Pentagon nedavno poslao Kongresu, ali o kojoj se do sada nije otvoreno raspravljalo.
"Svi bi nuklearni kišobran, a ako to ne mogu, razmišljaju o nabavci vlastitog oružja", kazao je David Albright, predsjednik Instituta za znanost i međunarodnu sigurnost iz Washingtona. On je Biski istok označio glavnim poligonom za daljnje atomske ambicije. Dok Iran ide prema svojoj bombi, Saudijska Arabija i Turska javno govore o sličnim mogućnostima.
“Oni nešto smišljaju”, kaže Albright, “a usto su bogati”.
