Eksplozivna situacija na Bliskom istoku postala je još eksplozivnijom kada je Donald Trump donio odluku o povlačenju američkih vojnih snaga iz Sirije, a Turska otpočela vojnu operaciju "Izvor mira" na sjeveru te zemlje. Washington je time ostavio na brisanom prostoru svoje dojučerašnje saveznike, sirijske Kurde, prepustivši ih turskim snagama koje namjeravaju preuzeti područja pod njihovom kontrolom kako bi ondje vratili tri milijuna sirijskih izbjeglica.
O tome kako će se razvijati situacija u Siriji nakon povlačenja SAD-a i početka turske ofenzive, analizira Foreign Policy u svome tekstu pišući kako je povlačenje američkih trupa sa sjevera Sirije pokrneulo dvije rasprave u prijestolnicama zemalja Bliskoga istoka.
Neka savezništva se raspadaju, a druga produbljuju
Raspravljalo se o tome može li se američkoj vladi vjerovati kao partneru, s obzirom na to kako su napustili Kurde, dok je druga rasprava potaknuta zabrinutošću oko toga hoće li i kako preostali međunarodni igrači u Siriji postići novu političku ravnotežu. Povlačenje SAD-a stvorilo je novi strateški i moralni kaos u sirijskom sukobu koji traje već osam godina, a još je nejasno tko će sada ondje ostvariti geopolitičku prednost. Neka postojeća savezništva već se raspadaju, a druga se stvaraju ili produbljuju, stoji u analizi magazina Foreign Policy.
Već sada je jasno da će, po svemu sudeći, doći do dubljih podjela između Rusije, Irana i Turske, tri aktera koji su dosad uglavnom djelovale zajednički naspram američkim interesima u regiji. Iako su posljednjih mjeseci čelnici Moskve, Teherana i Ankare (kao takozvana Astana grupa) radili na rješavanju sukoba u Siriji u okviru sirijskog Ustavnog odbora na čelu s Rusijom, njihova međusobna neslaganja onemogućila su ozbiljniji napredak.
Reakcija Moskve na početak turske ofenzive na sjeveru Sirije bila je mješavina implicitnih bojazni i eksplicitnih floskula o integritetu i suzdržanosti. Frustracije Kremlja rasti će kako se turska vojna operacija bude širila i ugrožavala konsolidaciju moći sirijskog vođe Bašara al-Asada, piše Foreign Policy.
ANKARA, Oct. 9, 2019 Photo released by Turkish Defense Ministry shows Turkish army launches a military operation into northern Syria on the Turkey-Syria border, on Oct. 9, 2019. Turkish Armed Forces on late Wednesday began a land operation into northern Syria against the Syrian Kurdish People's Protection Units, Image: 475986561, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Xinhua / Zuma Press / Profimedia
Uznemirenost u Saudijskoj Arabiji i UAE-u
Istodobno, u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) vijest o povlačenju Amerikanaca iz Sirije izazvala je uznemirenost. Prije manje od godinu dana, UAE je ponovno uspostavila diplomatske veze sa Sirijom, a Abu Dhabi se time uključio u proces rješavanja sukoba u Siriji kao jedan od ključnih igrača. Anwar Gargash, ministar vanjskih poslova UAE-a, odbacio je svojedobni plan Turske za uspostavom zaštitne zone u Siriji na način na koji je Ankara upravo počela provoditi taj plan. U jednom intervjuu početkom ove godine Gargash je jasno dao do znanja da su UAE izuzetno naklonjeni Kurdima te se zalažu njihovu zaštitu u okviru jedinstvene Sirije.
"Zabrinuti smo zbog izjava Turske u vezi s kurdskim snagama u Siriji, a turske prijetnje smatramo opasnima. Bilo kakvu izvanjsku intervenciju u arapskim zemljama smatramo lošom", kazao je tada šef diplomacije UAE-a.
U saudijskoj prijestolnici Rijadu povlačenje SAD-a dodatno će produbiti napetost s Turskom, rasplamsanu proteklih mjeseci zbog Muslimanskog bratstva, blokade Katara i još nerasvijetljenog ubojstva novinara Jamala Khashoggija u konuzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu. Saudijci su uložili i diplomatski i ekonomski kapital kako bi ublažili napetosti između sirijskih Demokratskih snaga predvođenih Kurdima i arapskih plemena na sjeveru Sirije. Stoga Saudijci nisu nimalo sretni zbog turske operacije na sjeveru Sirije. Događaji proteklih mjeseci obilježavaju naglo pogoršanje odnosa Saudijske Arabije i Turske nakon njihovog snažnog savezništva koje je trajalo još od vremena nakon rata u Iraku 2003. godine, kada su zajedno nastojale spriječiti da ta zemlja padne pod utjecaj Irana. Tadašnje sektaške podjele u regiji stvorile su čvrstu koaliciju Rijada, Ankare i drugih sunitskih režima.
Islamska država mogla bi 'oživjeti'
Naposljetku, ne tako davno Islamska država je pustošila po cijeloj regiji, a sada prijeti opasnost da se to opet dogodi. Povlačenje SAD-a iz Sirije rasplamsaće strah Irana (i njegovih saveznica) od jačanja sunitskog ustanka kroz oživljavanje Islamske države. Prije četiri godine, šiitske milicije koje podržava Iran borile su se protiv džihadista Islamske države u srcu Iraka. Sličan sukob mogao bi se ponoviti, ovoga puta u Siriji, piše Foreign Policy.
Posljednjih su dana stizali izvještaji o oživljavanju Islamske države u sirijskom gradu Raki. Ako se sektaštvo u regiji ponovno rasplamsa, nestat će i slabašni znakovi zbližavanja Irana i Saudijske Arabije, a Rijad i druge sunitske sile, među kojima i Turska, nevoljko bi mogle štititi Islamsku državu kao braniteljicu sunitskih interesa.
Ovoga tjedna smo svjedočili vrlo rijetkoj pojavi na bliskoistočnoj geopolitičkoj sceni - gotovo jednoglasnoj ocjeni da upad Turske u sjevernu Siriju dovodi u pitanje ne samo budućnost Kurda, nego i stabilnost cijele zemlje. Zasad je najjasnija posljedica američke odluke o povlačenju iz Sirije da tamošnji sukob koji traje već osam godina ide dalje i da mu se ne nazire kraj.
