Njemačka priprema novi Zakon o useljavanju, a cilj je olakšati dovesti što više kvalificiranih radnika iz zemalja koje nisu članice Europske unije, javlja Deutsche Welle.
Njemačkim poduzećima sve je teže popuniti radna mjesta zbog sve više starije populacije i niske stope nezaposlenosti. Zato poduzetnici naglašavaju da se regrutiranjem kandidata iz Europske unije ne mogu zadovoljiti sve potrebe za kvalificiranom radnom snagom koja nedostaje Njemačkoj.
Nacrt zakona koji priprema Ministarstvo unutarnjih poslova već je poslan u Ministarstvo rada i Ministarstvo gospodarstva, a krajem kolovoza trebao bi biti predstavljen i kabinetu kancelarke Angele Merkel. Što znači da bi zakon mogao biti izglasan već ove godine. Na inzistiranje ministra unutrašnjih poslova Horst Seehofer (CSU) mora se izbjeći "useljavanje u socijalne sisteme".
Tko može dobiti vizu?
Za razliku od Velike Britanije, Kanade i Australije, njemačka vlada ne želi uvesti sistem bodovanja koji useljenike podvrgava višestrukim provjerama. Oni, naime, provjeravaju stupanj obrazovanja, znanje jezika i kompatibilnost s tržištem rada. Budući useljenici dobivaju određeni broj bodova i, ako prikupe dovoljan broj, dobivaju vizu. U suprotnom, odnosno ako su ostvarili broj bodova ispod predviđenog minimuma, useljavanje im se uskraćuje.
Socijaldemokratska partija (SPD) predložila je 2016. godine da se takav sistem uvede u Njemačkoj. Međutim, u novom Nacrtu zakona toga nema. Iako se preporučuje da se potencijalni useljenici biraju po tim kriterijima, odustalo se od bodova.
Doduše, stručnjaci još nisu složni na koji način bi se onda procjenjivalo tko može dobiti vizu.
Kako će se sve to realizirati pita se Thomas Liebig, stručnjak za migracije Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). "Ne znam kako bi, bez sistema bodovanja, mogli obuhvatiti različiti kriteriji. Zato smatram da je bodovanje potrebno", ocijenio je Liebig.
Jednostavna regulativa za kvalificiranu radnu snagu
Njemačka ima jedan od najjednostavnijih useljeničkih zakona na svijetu kada je riječ o ljudima s visokim kvalifikacijama. "Pod sadašnjim uvjetima jednostavnije je doći u Njemačku nego recimo u Kanadu", objašnjava Liebig. "Njemački sistem usredotočen je na diplome. Ako imate papire da ste kvalificirani i ako imate posao, možete doći i bez znanja njemačkog".
Ljudima s prvoklasnim kvalifikacijama Njemačka nudi vizu bez obzira na to što nemaju osiguran posao. Oni mogu sami doći i tražiti posao. Međutim, Njemačkoj i dalje nedostaje radne snage sa srednjom stručnom spremom poput medicinskih sestrara, bolničara, njegovatelja, odgajatelja, električara, stolara… Takva zanimanja pokrivaju 60 posto njemačkog tržišta rada.
Dosad je bilo problema s priznavanjem diploma i stručnih svjedodžbi. Ključ uspješne integracije na tržište rada bilo bi ukloniti te barijere kako predlaže i sam nacrt novog zakona o useljavanju.
Po uzoru na Dansku
I dalje ostaje nejasno kakav bi stupanj poznavanja njemačkog jezika useljenik morao imati i mora li useljenik imati konkretnu ponudu za posao.
U ovom trenutku čini se da njemačka vlada razmatra mogućnost izdavanja viza i ljudima sa srednjom stručnom spremom. To se u Danskoj pokazalo kao pravi potez, ali vlasti u Njemačkoj po tom pitanju još nemaju iskustva.
Mnogo toga ovisi i o njemačkim poslodavcima, odnosno njihovoj spremnosti da uđu u rizik. Liebig ističe kako mnoga njemačka poduzeća i dalje nerado zapošljavaju ljude iz inozemstva.
"Pitali smo ih bi li radnu snagu tražili i na stranim tržištima rada, na što je najveći broj odgovorio: 'Ni u kojem slučaju'."
Francuska je, primjerice, nedavno precizirala svoj Zakon o useljavanju i uklonila birokratske prepreke. To se posebno odnosi na menadžere koji rade za multinacionalne kompanije i koji zarađuju više od 5.000 eura mjesečno. Dok, Švedska njeguje liberalniju politiku, a useljenici mogu tražiti bilo koji posao. Liebig dodaje kako je Francuska, za razliku od Švedske, prilično zatvorena te da se Njemačka nalazi negdje između te dvije zemlje, piše Deutsche Welle.
