Prema podacima Središnjeg registra za strance, trenutno je u Njemačkoj registirirano 190.000 migranata čije su molbe za azil odbijene, odnosno trebali bi biti vraćene u zemlju porijekla. Oko dvije trećine njih su, međutim, dobile takozvani Duldung, privremenu dozvolu boravka odnosno odgodu izgona. Sada bi se trebali ponovno razmotriti kriteriji za dobijanje Duldunga.
"Suradnja sa zemljama Balkana je dobra"
"Želimo ukloniti prepreke za izgon", izjavio je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert.
Do sada su se migranti s Balkana prisilno vraćali kućama čarter-letovima ili letovima na redovnim linijama no sada bi u taj proces trebali biti uključeni i transportni zrakoplovi Bundeswehra. Pojedine njemačke savezne zemlje su tijekom zime obustavljale prisilno vraćanje izbjeglica, no to, zbog velikog priljeva stranaca, više neće biti tako, piše Deutsche Welle.
Njemačka vlada i dalje će razrađivati ideje o "tranzitnim zonama" za izbjeglice i nizu drugih mjera.
Izgubljena ili nepostojeća putovnica više neće biti prepreka za izgon. Centrala za izdavanje zamjenskih putovnica izdavat će dokumente koji će biti priznati u EU-u. Njemačka vlada ukazuje da je suradnja sa zemljama Balkana na tom polju dobra.
Strah od povećanja ovlasti njemačke vojske
Kritičari ovog pristupa posebno su skeptični prema uplitanju vojske u civilna pitanja. Bundeswehr se, naime, prema njemačkom Ustavu, ne smije miješati u poslove policije. Glasnogovornik ministarstva obrane je izjavio "da takva potpora nije isključena", ali da se moraju najprije iscrpiti sve mogućnosti transporta civilnim zrakoplovima. Ove akcije ne bi omele misije Bundeswehra u sklopu NATO-a.
Korištenje transall-zrakoplova je ionako bilo pod znakom pitanja zbog velikog broja letjelica koje nisu upotrebljive. Kada se u Berlinu počelo nagađati da bi vojska mogla proširiti ovlasti, glasnogovornik vlade pomalo iživciran rekao: "Nemam nikakvih drugih planova koje bih vam najavio. Mi poštujemo Ustav!", piše Deutsche Welle.
Datum prisilnog izgona više se neće najavljivati
Do sada je izgon funkcionirao prema jasnim birokratskim pravilima. Najprije bi došlo pismo o odbijanju molbe za azil te zahtjev za napuštanje zemlje. Ukoliko tražitelj azila u zadanom roku ne bi napustio zemlju, mogao bi biti prisilno prognan iz zemlje uz policijske mjere prisile koje bi zatražio Ured za strance. Do sada je važilo pravilo da se pismeno najavi i datum prisilnog izgona. Od sada to više ne važi, kako izbjeglice ne bi nestale i negdje se sakrile.
