Sirijci čine velik udio izbjeglica koji stižu u Europsku uniju i prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IMO) od 485.500 ljudi koji su ušli u Grčku i Italiju od 1. siječnja više od 182.000 su Sirijci.
"Nemojmo se zavaravati. Danas je Sirija na istaknutoj poziciji s 4 milijuna izbjeglica i 8 milijuna raseljenih u zemlji. No dalje od Sirije proteže se svijet ratova, gladi i bijede", rekla je Mogherini za dnevni list La Repubblica.
To je europski problem
"Čak i ako nekim čudom uspijemo sutra riješiti sirijski problem, Libija će ostati otvoren i nekontroliran koridor za Europu, barem dok ne uspijemo ondje ponovno izgraditi državu. A iza Libije postoji cijela Afrika", rekla je.
Najveći priljev migranata i izbjeglica nakon Drugog svjetskog rata s kojim se EU suočava izaziva podjele jer se članice međusobno optužuju i nejedinstvene su u preuzimanju izbjegličkog tereta.
Mogherini smatra da se EU mora pripremiti na reforme u azilnoj politici glasujući kvalificiranom većinom što je učinila ovaj tjedan kada je odlučivala o raspodjeli 120.000 tražitelja azila, čemu se protive Češka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka.
"Moramo tom pitanju pristupati kao europskome problemu. Dakle ići ćemo u tom smjeru. Nadamo se postići suglasje. No ako ne ide drukčije korištenje instrumenata koje dopušta Ugovor EU ne smije biti tabu", rekla je Mogherini o kvalificiranoj većini.
