Negatori korone, islamisti i lijevi ekstremisti također ugrožavaju demokraciju. Neki više, neki manje. Služba za zaštitu ustavnog poretka mora ih imati sve u vidu, smatra Marcel Fürstenau, analitičar Deutsche Wellea.
Hanau, Halle, Walter Lübcke – to su imena njemačkih gradova i ubijenog političara CDU-a koji simboliziraju strahovite razmjere desničarskog ekstremizma i antisemitizma samo od 2019. Devet ljudi s migrantskim podrijetlom ubijeno je u masakru u Hanauu, u neuspjelom napadu na sinagogu u Halleu dvoje ljudi je izgubilo život u blizini židovskog vjerskog objekta. A Lübcke je ubijen na terasi njegove vlastite kuće jer je počinitelj zločina bio ljut zbog njegovog angažmana za izbjeglice.
Pažljivo promatranje 'nove desnice'
Prije svega o tim djelima se mnogo s pravom govori i puno izvještava kada je riječ o mnogim opasnostima za demokraciju i društvenu koheziju. Stoga je ispravno i važno da je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer najprije podsjetio na to kada je u Berlinu predstavio aktualni izvještaj Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV). Pored njega je bio šef tajne službe BfV za unutarnja pitanja Thomas Haldenwang.
Nasljednik kontroverznog Hans-Georga Maaßena, koji je na toj funkciji od 2018. godine, pokazuje jače nego ikada jasan stav u borbi protiv bilo kojeg oblika desničarskog ekstremizma i antisemitizma. Ova nova odlučnost ogleda se i u činjenici da se sada sve češće promatra taj difuzni milje koji šef Službe za zaštitu ustavnog poretka naziva "poticateljima": to je takozvana "Nova desnica".
Haldenwang pritom misli ljude poput nakladnika Götza Kubitscheka i njegov "Institut za državnu politiku". Ovaj think tank, iza kojeg stoji ovaj pseudo-intelektualac, vješto djeluje kao spoj između pra-konzervativaca i desničarskih ekstremista iz tabora Alternative za Njemačku (AfD). Toliko opasnim ih čini to što su granice između demokratskih i antidemokratskih stavova fluidne. Zbog čega ih je potrebno pažljivo promatrati.
Nije samo desnica problem
Međutim, Služba za zaštitu ustavnog poretka mora paziti na to da ne ode predaleko. Jer nije sve što je desno istodobno ekstremističko. To se odnosi i na AfD, koji je zastupljen u svim njemačkim parlamentima i opet se može nadati rezultatu u dvoznamenkastom postotku na izborima za Bundestag u rujnu ove godine. Koliko nespretno djeluje Služba za zaštitu ustavnog poretka u odnosu prema desničarskim populistima pokazalo se i u ožujku kada je ona tu stranku službeno proglasila za "sumnjiv slučaj” vrijedan ozbiljnijeg nadzora.
Nažalost, neki su mediji o tome izvještavali unaprijed - to je vjerojatno bila namjerna indiskretnost vlasti zbog koje se AfD razumljivo brani na sudu. U budućnosti bi Služba za zaštitu ustavnog poretka trebala izbjegavati takve manevre - u interesu vlastite vjerodostojnosti. I kako AfD-u i drugima ne bi pružili povod da se predstave kao žrtve navodne samovolje države.
Osim ovog propusta, bilanca je prilično impresivna. Pogled od 360 stupnjeva na sve fenomene protuustavnih prijetnji funkcionira sve bolje. Predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka ulazi u srž stvari kada kaže: "Nitko ne smije veličati ljevičarsko-ekstremističko nasilje." Ova scena također postaje sve više nasilna, što se očituje u napadima u vidu podmetanja požara, a ponekad i po život opasnim napadima na političke protivnike, uključujući AfD. Zbog usredotočenosti na rastući desničarski ekstremizam, ovaj se razvoj uglavnom odvijao izvan fokusa medijske javnosti.
Dobro je da je Služba za zaštitu ustavnog poretka također ispravno procijenila potencijal ove prijetnje. To se odnosi i na islamizam. Napad poput atentata Anisa Amrija na berlinski božićni sajam 2016. godine s dvanaest mrtvih može se ponoviti u bilo kojem trenutku. Stručnjaci za sigurnost s razumljivom nelagodom registriraju promjene u Afganistanu. Povlačenjem međunarodnih trupa, uključujući Bundeswehr, talibani ponovo marširaju. To bi također moglo ohrabriti islamiste i u Njemačkoj da napadima ponovno demonstriraju svoju vjerom prikrivenu mržnju prema slobodnom društvu.
Masovni fenomen 'slobodnomislećih'
Služba za zaštitu ustavnog poretka također je vrlo zabrinuta zbog teško pokreta "Querdenkera" (oni koji drugačije misle – op. red.) kojeg je za sada teško procijeniti i koji je proizašao iz prosvjeda protiv državne politike kada je riječ o koroni. Ministar unutarnjih poslova Seehofer smatra prijetećim to da se desničarski ekstremisti i antisemiti tako "povezuju s buržoaskim spektrom". Upitno je, međutim, da velika većina demonstranata, koja maše zastavama, biva uvučena u ekstremistički tabor. Za to do sada nema uvjerljivih dokaza.
Pojedinačni kontakti između ljudi koji banaliziraju ili čak negiraju koronu i protuustavnih organizacija ne bi se dakle trebali pretvarati u masovni fenomen. Time se precjenjuje važnost i utjecaj takvih ljudi. Čini se da je ministar unutarnjih poslova Seehofer svjestan ovog rizika. Politika, kada je riječ o koroni, mora biti bolje objašnjena, preporučio je on prilikom predstavljanja izvještaja o zaštiti ustavnog poretka s dozom samokritičnosti kada je riječ o komunikacijskim vještinama savezne vlade - kojoj i sam pripada.
