Nakon nedavnog sastanka u Rimu s talijanskim premijerom Berlusconijem, francuski predsjednik Sarkozy je objavio kako Pariz podržava kandidaturu talijanskog predstavnika u Europskoj središnjoj banci za nasljednika Tricheta na položaju direktora te europske institucije.
To je u njemačkim listovima poput tabloida Bild, preneseno ovdašnjoj javnosti kao vijest na rubu skandala: nakon jednog Francuza, sada bi Talijan trebao upravljati "nasljedstvom dobre, stabilne njemačke marke?" List objavljuje: "Niti u kojem slučaju" se to smije dopustiti i optužuje Draghija kako je, još dok je radio za instituciju Goldman Sachs, upravo on pomogao vladi Grčke da uljepša svoje knjige o državnom proračunu kako bi sakrio "katastrofalno stanje" u proračunu Atene.
Problemi Grčke i Portugala stvorili napetost
Iako i ovim uvriježenim stereotipima taj njemački tabloid nastavlja tradiciju svog osnivača Axela Springera poznatog po rečenici "Ja znam što Nijemci ne vole: razmišljati!", čak i institucije Europske unije nisu posve imune na uvriježena mišljenja o europskim sunarodnjacima kakva bi prije pristajala u neku krčmu.
Duhove u javnosti već dugo uznemiruju najave kako možda neće biti drugog izbora nego Grčkoj oprostiti dobar dio dugova – dakle na trošak Njemačke i ostalih europskih zemalja, a sinoć je objavljeno i kako je euro u ovog ožujka bio za 2,4% manje vrijedan nego istog mjeseca prošle godine.
Tu je još i problem Portugala. Ali već i kod zadaće 'kako vratiti stopu inflacije eura ispod dozvoljenih 2%'.
Vremena nema mnogo: odluka o novom direktoru ESB treba biti donesena u lipnju, ali se čini kako se rasprave o nasljedniku Jean-Claudea Tricheta vrte u krugovima nepovjerenja i stereotipa. Podsjetimo: već ustrajanje Francuske da njen zemljak bude prvi direktor Europske središnje banke je naišla na velik otpor i tek nakon velikih pregovora je dogovoreno da prvi bude ipak Nizozemac Wim Duisenberg, ali pod uvjetom da odstupi prije kraja mandata i da mu Trichet bude nasljednik.
Nakon njega, čulo se još 2001., na redu je Nijemac, ali predsjednik Njemačke središnje banke Axel Weber je nedavno odstupio sa svog položaja.
Talijan ne može biti izabran bez suglasnosti Njemačke
Kad je riječ o kandidaturi Maria Draghia, piše Deutsche Welle, Berlin je za sada tek izjavio kako neće biti izabran novi predsjednik Europske središnje banke "bez suglasnosti" Njemačke.
Naravno da će o novom direktoru svoje mišljenje dati i sve ostale zemlje eura i tu neminovno izlazi na vidjelo rivalitet "sjevera" prema europskom "jugu", "starih" prema "novima", romanskih zemalja prema germanskim (slavenske za sada postoje samo dvije, Slovenija i Slovačka). Ali mišljenje zemlje poput Njemačke, koja ipak ima najveće gospodarstvo u Europi, svakako će biti odlučujuće.
Talijanski financijski stručnjak Draghi profesor je ekonomije iz Firence od 1984. do 1990. istovremeno bio i izvršni direktor kod Svjetske banke. Da, kao što navodi i Bild, doista je radio kod novčarske kuće Goldan Sachs, ali je bio direktor za čitavu Europu koji je jedva mogao, uz čašicu ouzija, grčkim ministrima pomagati da krivotvore svoje poslovne knjige.
Stručnost Maria Draghija ne može se osporiti
Njegovu stručnost u Europskoj središnjoj banci su naučili cijeniti i Nijemci – kako bivši ministar financija Steinbrück (SPD), tako i sadašnji ministar financija Schäuble koji su izgleda skloni Draghiju na čelu ESB-a.
Suzdržanost Berlina se može razumjeti i iz posve drugih razloga: nema nikakve sumnje kako će Njemačka u ovoj "trgovini" direktorskim položajima gdje se odriče svog predstavnika, tražiti – i vjerojatno dobiti nešto za sebe.
Moguć je zahtjev da Njemačka dobije stalno mjesto u direktoriju Europske središnje banke, tijela koje ima daleko veću moć nego sam direktor, a vjerojatno je i da će Berlin ustrajati u novim, još strožim i preciznijim odredbama kako bi se zaštitila stabilnost zajedničke valute. Što će to biti – pokazat će se u najskorije vrijeme, osobito ako će se doista ubrzo na novčanicama eura nalaziti novi potpis: Maria Draghija.
Vezani članci:
arti-201006170594006 arti-201101270320006