Dva glavna čimbenika koja su doprinijela neiskorištenosti su nedostatci u osmišljavanju projekta i neprikladna politika mobilnosti, navodi se u izvješću.
"Većina je revidiranih projekata provedena u skladu s planovima te je zadovoljila potrebe korisnika. Međutim otkrili smo da je iskorištenost pruženih usluga znatno ispod zadovoljavajuće razine, s obzirom na to da je u dvije trećine projekata broj korisnika bio manji od očekivanoga. To također znači nedovoljnu uspješnost u smislu gospodarskih i socijalnih koristi, kao što su smanjenje razine zagađenja i preopterećenosti prometnica", navela je gospođa Iliana Ivanova, članica Suda odgovorna za izvješće.
"U ovim vremenima proračunskih ograničenja, svakim eurom koji je potrošen iz europskog proračuna trebao bi se pružiti djelotvoran odgovor na utvrđene potrebe. U tom smo kontekstu za Komisiju izradili pet konkretnih preporuka čiji je cilj povećati kvalitetu i poboljšati rezultate budućih projekata", navela je Ivanova.
Revizori EU su analizirali uspješnost 26 projekata vezanih za javni gradski promet u 11 gradova u pet država članica. Revizorski se tim za svaki projekt sastao s dionicima koji su bili uključeni u provedbu revidiranih projekata te su posjetili centre za operativne poslove i održavanje. Utvrdili su da su precijenjen broj korisnika i nedovoljna koordinacija među različitim načinima prijevoza, politika parkiranja te nepostojanje planova za gradsku mobilnost doprinijeli nedovoljnoj iskorištenosti projekata.
Inače, EU je za razdoblja od 2000. do 2006. godine i od 2007. do 2013. godine za gradski prijevoz dodijelio financijska sredstva u iznosu od 10,7 milijardi eura, odnosno redom 2,9 milijardi eura i 7,8 milijardi eura. Ovim se projektima gradovima pružila pomoć pri uvođenju gradskih prijevoznih sredstava kao što su podzemne željeznice, tramvaji i autobusi.
