Baš kao što je SAD nakon Drugog svjetskog rata odlučio suprotstaviti se Sovjetskom Savezu i njegovim ambicijama, Obama je sada usredotočen na izolaciju Rusije predsjednika Vladimira Putina režući joj gospodarske i političke veze s ostatkom svijeta i ograničavajući njezine ekspanzionističke ambicije u susjedstvu.
Obama je zaključio da, čak i u slučaju da se rješi sadašnji spor oko Krima i istočne Ukrajine, nikada neće imati konstruktivan odnos s Putinom, kažu njegovi savjetnici.
Minimalna razina suradnje i ignoriranje prvog čovjeka Kremlja
Kao posljedicu toga stava, Obama će posljednje dvije i pol godine na dužnosti iskoristiti da umanji štetu koju Putin može izazvati, održati što minimalniju razinu suradnje i ignorirati prvog čovjeka Kremlja na račun važnijih vanjskopolitičkih područja gdje je moguće postići napredak.
"To je strategija koju pokušavamo provesti", rekao je Ivo Daalder, bivši Obamin veleposlanik u NATO-u i sadašnji direktor Vijeća za vanjske poslove u Chicagu.
Obama pokušava novome vremenu prilagoditi pristup Moskvi koji je 1947. postavio diplomat George Kennan i koji je dominirao američkom strategijom do pada Sovjetskog Saveza.
Žele pridobiti Kinu
Prioritet administracije je postići međunarodni konsenzus protiv Rusije, uključujući čak i Kinu, vjernog ruskog saveznika u Vijeću sigurnosti UN-a.
I dok se Obamina dugoročna strategija oblikuje, u njegovoj vladi traje tiha rasprava koliko daleko s njome ići u kratkome roku.
Gospodarski savjetnici zasad smatraju da ograničeni pristup donosi rezultate, upozoravajući da bi jedan jači potez u ovome trenutku mogao biti korak previše u očima nestabilnih Europljana i nanijeti štetu još uvijek krhkim gospodarstvima na obje strane Atlantika, navodi list.
