Slabo zapošljavanje useljenika, što je temelj prihvaćanja u društvo, pomoglo je stvaranju etničke niže klase i dovelo je u pitanje otvorenost švedskog uma prema strancima i potaknulo jačanje krajnje desnice. Gotovo isto događa se i u drugim nordijskim zemljama.
Ne može dobiti posao u struci
"Nisam došao u Švedsku zbog socijalne pomoći", kaže Mahad Mohamed Muse, 27-godišnji anesteziolog koji nedavno pronašao posao u Duty Free Shopu na aerodromu u Stockholmu.
"Želim samo da mi se dopusti da živim svoj život u skladu sa svojom naobrazbom", dodao je. Rođen je u Saudijskoj Arabiji od somalskih roditelja. Stigao je u Švedsku u siječnju 2014. i dobio stalno boravište. od tada se javio u 25 bolnica i medicinskih centara tražeći posao, ali nije dobio nijedan odgovor.
Izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2013. kaže da je stopa nezaposlenosti švedskih državljana rođenih u inozemstvu triput veća nego rođenih Šveđana. Slično je u Norveškoj, Danskoj i Finskoj.
Jača protuuseljenička politika
Švedska sirijskim izbjeglicama automatski daje boravište i prihvaća više azilanata po glavi stanovnika od bilo koje europske zemlje. Otprilike 81 tisuća migranata zatražila je 2014. azil u Švedskoj. Mnoga useljenička predgrađa sadrže živopisna igrališta i dobro održavane parkove, suprotno od getoiziranih imigrantskih čevtrti u, primjerice, Parizu.
Ali sada vlada osjećaj da nekoć homogeno društvo temeljeno na snažnom socijalnom sustavu polako puca. Oko 15 posto Šveđana rođeno je u inozemstvu, dvostruko više od europskog prosjeka.
To pomaže uzletu krajnje desnice čiji argumenti o ugroženosti radnih mjesta i toliko dragocjene socijalne stabilnosti padaju na plodno tlo. Protuseljeničke stranke dio su koalicijskih vlada u Finskoj i Norveškoj, dok su u Danskoj i Švedskoj među najjačim strankama u anketama.
'Imamo najobrazovanije taksiste u svijetu'
"To nije pitanje količine primljenih izbjeglica. To je pitanje neuspjeha integracije", rekla je ministrica rada Ylva Johansson. Diskriminacija, birokracija, sindikati i strogi zakoni o radu otežavaju zapošljavanje jeftine radne snage i u kombinaciji s teškoćama u učenju švedskog pridonose neupješnoj integraciji.
Šveđani se šale da imaju najobrazovanije taksiste na svijetu. Nerijetko ih voze inženjeri iz Iraka i drugih zemalja. Useljenici dobiju besplatne sate jezika, ali segregacija u stanovanju i školovanju znači da znanje švedskog ostaje samo osnovno. Kranje desni Švedski demokrati, koji su na izborima prošle godine udvostručili podršku na 13 posto, sada u anketama dobivaju oko 20 posto.
Njihov čelnik Jimmie Akesson tvrdi da je integracija nemoguć projekt jer je razina useljavanja previsoka.
