Više od 107 milijuna birača pozvano je na birališta u toj najvećoj zemlji na svijetu. Prva birališta otvorena su u subotu u 21 sat po srednjoeuropskom vremenu na Dalekom istoku.
Zadnjih tjedan dana Putinove predizborne kampanje obilježile su optužbe Londona da je naredio trovanje bivšeg ruskog dvostrukog tajnog agenta u Engleskoj, kritike UN-a zbog potpore sirijskom režimu i nove američke sankcije zbog miješanja u predsjedničke izbore 2016.
Nijekanja, međusobne optužbe i prijetnje odmazdom rezime su njegova mandata koji je obilježio snažan povratak Rusije na međunarodnu scenu, ali i povratak gotovo hladnoratovskog ozračja zbog sirijskog sukoba, aneksije Krima i proruske pobune na istoku Ukrajine.
Nepokolebljiv, Putin je predizbornu kampanju priveo kraju susretom s poljoprivrednicima na jugu zemlje, kratkim dvominutnim govorom tijekom koncerta na Krimu i selfijima s mladima.
S obzirom na to da se očekuje da će dobiti gotovo 70 posto glasova, taj odlučan čovjek, hvaljen što je uspostavio stabilnost u zemlji nakon turbulentnih '90-ih, iako uz cijenu gubitka sloboda, nema razloga za zabrinutost.
U dobi od 65 godina, trebao bi dobiti četvrti mandat koji će mu omogućiti da ostane na vlasti do 2024., gotovo četvrt stoljeća nakon što ga je Boris Jeljcin odredio za svojeg nasljednika.
Protukandidati su mu komunist milijunaš Pavel Grudinin, koji se može nadati 7 posto glasova, ultranacionalist Vladimir Žirinovski s potporom od oko 5 posto birača te liberalna novinarka Ksenija Sobšak koju podržava svega 1 do 2 posto birača. Preostalih četvero kandidata ima još manju potporu birača.
