Odlukom ravnatelja Agencije za statistisku BiH Velimira Jukića, donesenom u srijedu, otklonjene su zapreke za obradu i objavljivanje rezultata popisa, provedenog još u istopadu 2013. godine.
Dodik odbija objavu rezultata popisa
Jukić je temeljem zakonskih ovlasti koje ima odlučio kako će među stalne stanovnike BiH biti ubrojano i 196 tisuća osoba čiji su status predstavnici vlasti u RS-u smatrali spornim, jer su kao mjesto rada ili školovanja naveli inozemstvo.
Nakon što je Jukić u srijedu objavio ovu odluku odmah je reagirao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazavši kako je to "udarac Bosni i Hercegovini".
"Mi u tome nećemo sudjelovati niti ćemo bilo što objavljivati", kazao je Dodik kako ga citiraju banjolučke Nezavisne novine. Ustvrdio je kako su na ovaj način propali pregovori koji su vođeni dvije godine i čiji je cilj bio usuglasiti metodologiju obrade rezultata popisa.
Dodik ocjenjuje kao je riječ o tako ozbiljnoj krizi da je o tome potrebno raspraviti na izvanrednim sjednicama državnog parlamenta i Vijeća ministara BiH.
Popis će pokazati prave posljedice rata
Predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić potpuno je suprotnog stajališta. On tvrdi kako je riječ o pozitivnoj odluci koja je od iznimnog značenja za zemlju u cijelosti.
"To je veoma dobra vijest", kazao je Zvizdić za Dnevni avaz objašnjavajući kako će objavom rezultata popisa biti otklonjena velika zapreka u procesu europskih integracija, a istodobno će prikupljeni podaci poslužiti za planiranje razvojne strategije zemlje, što do sada nije bilo moguće.
Popis iz 2013. godine prvi je u BiH nakon rata i on bi trebao pokazati kakve je posljedice rat ostavio u toj zemlji i kako ona danas zapravo izgleda. Prijepor oko objave rezultata popisa zapravo je bio nastavak političkih bitki koje su vođene u svim poratnim godinama do 2013. godine oko etničke slike zemlje.
Sporan je zapravo bio status tisuća onih koji su tijekom rata prognani iz svojih domova, prije svega s teritorija RS, i kojima je povratak nakon rata na različite načine otežavan li onemogućavan.
Krajnji rok za objavu rezultata - 1. srpnja
Brojni su slučajevi u kojim su povratnici nekako uspjeli doći u posjed imovine pa i obnoviti porušene kuće, no nisu imali prilike osigurati nikakav posao ili izvor egzistencije te su stoga, unatoč želji za trajnim povratkom, bili prisiljeni raditi u inozemstvu i pritom tek povremeno dolaziti u svoje domove u BiH.
Vlasti RS-a odlučno se protive tome da se takvim osobama prizna status stalnih stanovnika, a ispostavilo se kako je riječ o gotovo 200 tisuća ljudi koji mogu bitno utjecati na etničku sliku zemlje.
Nakon što je u BiH popis 2013. godine proveden, objavljen je tek preliminarni podatak po kojemu je u listopadu te godine popisano 3,79 milijuna osoba. Precizni podaci o kojima se do sada nagađalo u medijima trebali bi biti poznati do 1. srpnja, kada je krajnji rok za njihovu objavu.
Značajne promjene u etničkoj strukturi
"Avaz" je u četvrtak citirao poznatog bosanskohercegovačkog statističara Hasana Zolića, koji je kazao kako bi, na temelju metodologije konačno usvojene u srijedu, ukupan broj stanovnika BiH trebao iznositi 3 milijuna i 520 tisuća. Od toga je milijun i 764 tisuće Bošnjaka ili 50,10 posto, Srba je milijun i 85 tisuća ili 30,8 posto, dok je Hrvata 543 tisuće što je 15,41 posto ukupnog stanovništva, dok će se 129 tisuća ili 3,68 posto voditi kao pripadnici ostalih etničkih skupina.
Pokažu li se ti rezultati točnim, to će značiti značajne promjene u etničkoj strukturi stanovništa pri čemu Bošnjaci postaju dominantna etnička skupina.
Prema posljednjem objavljenom popisu iz 1991. godine BiH je tada ima nešto više od 4,3 milijuna stanovnika. Nešto više od 1,9 milijuna činili su tadašnji Muslimani s udjelom od 43,37 posto, Srba je bilo oko 1,3 milijuna ili 31,21 posto a Hrvata oko 760 tisuća ili 17,38 posto. Najveću manjinu činili su tadašnji Jugoslaveni kojih je bilo 242 tisuće ili 5,45 posto.
